Bliski istok kao globalno bojište: tko dugoročno dobiva iz ovog sukoba?

Je li izgledna američka kopnena akcija u Iranu? Kako će se sve žešće američke kritike saveznicima odraziti na budućnost NATO saveza? Što možemo očekivati od današnjih sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu sazvanih zbog rata na Bliskom istoku i rasta napetosti u regiji? 

Profesorica međunarodnih odnosa, FPZG, Đana Luša kazala je u emisiji U mreži Prvog kako je činjenica da SAD-u ne odgovara dugotrajni sukob na Bliskom istoku, a ne odgovara im niti razmještanje vojnih snaga koje su na putu prema regiji.

- Iran je trenutačno u povoljnoj poziciji u smislu odugovlačenja s cijelim sukobom. Pretrpio je određene štete, ali i nakon mjesec dana režim se održao. Iran je strpljiv u provođenju hibridne taktike za koju se odlučio. To je taktika uskraćivanja s taktikom kažnjavanja. On ima odlučnu ulogu u zatvaranju Hormuškog tjesnaca i time diktira cijene energenata, rekla je.

Politički analitičar Božo Kovačević naglašava kako se retorika Donalda Trumpa stalno mijenja, ali ono što je permanentno je nezadovoljstvo glede saveznika.

- Pri tom se ignorira da Amerika nikada nije konzultirala saveznike od početka rata s Iranom, ali ni ti saveznici koji odbijaju ući u sukob ne spominju da u povelji NATO saveza se poziva na povelju UN-a. To znači da sve članice NATO saveza ne pristaju na preventivne ratove i agresivne ratove, a to što Izrael i SAD rade je agresija, istaknuo je.

Dodaje kako SAD ne mari za međunarodne organizacije i temeljne dokumente.

- Prema povelji NATO saveza, on je obrambeni savez, rekao je.

Vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica i Sveučilišta Libertas Marinko Ogorec kazao je kako je za očekivati nekakav oblik kopnene intervencije u Iranu.

- Nemojmo zaboraviti da su iranske kopnene snage još nedodirnute. Revolucionarna garda je izrazito fanatizirana, izrazito borbeno osposobljena struktura i može u kopnenim operacijama voditi ozbiljnu ulogu, naglasio je.

Zapitao se s kojim ciljem bi došlo do kopnene operacije SAD-a.

Kovačević dodaje kako Kina ostaje dosljedna sebi. 

- Ona se na deklaratornoj razini poziva na dokumente UN-a, poziva se na to da odnosi među državama trebaju biti miroljubivi, osuđuje agresiju i smišlja kako dugoročno iskoristiti posljedice gubitka kredibiliteta SAD-a i cijelog zapada, rekao je.

Ogorec smatra da Rusija daje Iranu vojno obavještajne podatke, jednako tako kao SAD koji daje podatke Ukrajini.

Kovačević naglašava kako se ratom na Bliskom istoku izgubio fokus na rat u Ukrajini.

- Popuštanje sankcija za trgovinu ruskom naftom omogućuje Rusiji pristup financijskim sredstvima koja omogućuju daljnje financiranje rata, rekao je.

Danas će se sastati Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu. Luša je kazala da je za Hrvatsku dobro da ima koordiniranu vanjsku politiku. Smatra da je pozitivno što se održavaju ove dvije sjednice u svjetlu sukoba na Bliskom istoku, ali i rata u Ukrajini.

- Činjenica je da rat na Bliskom istoku neće završiti diplomatskim dogovorom i tu se Hrvatska također mora pozicionirati tako da su vijeća koja će se održati dobra stvar. Moramo se kao država pozicionirati u odnosu na susjedne države, ali i na dva krizna žarišta u svijetu, naglasila je.

Jedna od tema Vijeća za obranu će biti i opremanje Hrvatske vojske. Ogorec je rekao kako je skeptičan glede rezultata ovih dviju sjednica, ali se nada da će barem dati određene smjernice za razvoj Hrvatskih oružanih snaga.

- Hrvatske oružane snage se moraju razvijati uravnoteženo. Moramo imati uravnoteženu politiku u opremanju, naoružavanju, osposobljavanju. Sustav protuzračne obrane je jedan od najosjetljivijih sustava koji postoji u oružanim snagama. Mi te sustave nemamo i moramo gledati kako da ih nabavimo, istaknuo je.

Kovačević kaže da je njegova želja da se predsjednik i premijer redovito sastaju i da teme ne budu samo ova dva vijeća već i vanjska politika.

Više pogledajte u videu: