Bliskoistočna kriza: Kakve su posljedice za Europu i Ukrajinu?

Sukob na Bliskom istoku ulazi u neizvjesnu fazu: Donald Trump traži brzi kraj, Iran uvjetuje ustupcima, a Izrael računa na dulji pritisak. U Otvorenom su o tome govorili Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu, Joško Klisović, međunarodni tajnik SDP-a, Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”. Upozoravaju na energetske posljedice, podjele u Iranu i globalne implikacije, od Ukrajine do Europe.

Klisović: Nešto se sigurno zbiva

Prema posljednjim informacijama iz Bijele kuće, Iran želi postići dogovor.

- U svakom slučaju pregovarati o nuklearnom oružju kojeg izgleda Iran niti nema je za Iran jako dobra pozicija. Druga stvar je ako se razgovara o obogaćenom uranu, to je samo jedna komponenta u nastanku oružja. No da li se stvarno razgovara ili ne, mislim da to nisu pregovori kada dvije strane sjede za jednim stolom. Vjerojatno se tu radi o ili dostavi informacija pisanim putem kroz razne "non-papere", rekao je Klisović.

- Čuli smo za 15 točaka prijedloga predsjednika Trumpa. Da se nešto zbiva, zbiva se. Najbolja indikacija bila je reakcija izraelskog premijera Netanyahua koji je sazvao izraelsku vladu kako bi razgovarao o potencijalnim pregovorima Amerike i Irana, što je sigurno svojevrstan "game changer" za Izrael, kojemu odgovara jedan produljeni rat i slabljenje Irana maksimalno, kako ne bi više predstavljao regionalnu snagu, regionalnu silu i kako bi došlo do destabilizacije Irana, ustvrdio je.

Stier: Previše kontradiktornih informacija

Stier je objasnio kako je Pakistan voljan ugostiti razgovore SAD-a i Irana, a trebali bi se održati za četiri dana, kako je to doprlo do javnosti. Govori se o ulozi i Turske i Egipta, možda i još neke zemlje koje jednostavno prenose jednoj i drugoj strani poruke kako bi došlo eventualno i do takvih diplomatskih razgovora.

- S druge strane imamo i aktivaciju američke vojske koja se šalje u zaljev, što može biti samo još jedan element pritisaka sa strane Trumpove administracije uoči pregovora, kako bi ishodili veće koncesije s druge strane te kako bi pregovarali s pozicije snage, rekao je.

Kazao je da u ovom trenutku ima premalo elementa kako bismo mogli zaključiti hoće li doista doći do toga.

- Ima previše još kontradiktornih informacija. Treba pričekati. Naravno da svi želimo da dođe do okončanja rata, ali nažalost u ovom trenutku još bi bilo preuranjeno reći da smo ušli u tu fazu pregovora. A Iran se za sad, koliko mi je poznato, još nije oglasio na ove posljednje izjave američkog predsjednika, rekao je.

Akrap: Najveći izazov reakcija Islamske revolucionarne garde

Akrap kaže da politika predsjednika Donalda Trumpa, iako na prvi pogled kaotična, uistinu slijedi američke interese i ima racionalnu osnovu.

SAD su već dva tjedna u tajnim kontaktima s iranskim dužnosnicima, prvenstveno iz sigurnosne zajednice i drugog i trećeg političkog reda, koji žele smiriti situaciju i spriječiti potpuni raspad Irana.

Pakistan je spomenut jer je jedina nuklearna sila u regiji i povezan s obogaćenim uranom.

Kaže kako Trump kombinira "mrkvu i batinu", mobilizirajući 3500 vojnika 82. zračno-desantne divizije za strateške ciljeve.

Ističe kako je najveći izazov reakcija Islamske revolucionarne garde, koja drži represivni sustav, oko 250.000 ljudi.

- Vjerojatno će u Iranu doći do unutarnjih sukoba između struja koje žele ili ne žele dogovor. 

Luša: Trumpu je dogovor u interesu

Luša je rekla da je napad na Iran Trump vjerojatno pokrenuo nakon savjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, zbog djelomično suprotstavljenih ciljeva SAD-a i Izraela.

Navela je kako je Trump na početku govorio o svrgavanju iranskog režima, ali njegove izjave treba tumačiti taktički, unutar diplomatske igre.

Dok Izrael želi dugotrajniji sukob i regionalnu dominaciju, Trump traži izlaznu strategiju, smanjenje nuklearne prijetnje i stabilizaciju situacije zbog izbora i ekonomskih posljedica.

- Postavljaju se pitanja koji su krajnji ciljevi predsjednika Trumpa. Idealno bi bilo da se postigne ono zbog čega se išlo u rat - da se sruši režim, da se oslabi do te granice da više ne bude nuklearne prijetnje i da ne bude regionalna prijetnja Izraelu i njegovim saveznicima. Međutim, s obzirom na posljedice ovog sukoba koje vidimo u obliku rasta cijena energenata, potencijalne ekonomske krize, energetskih šokova kojima i mi sada svjedočimo, na što je Trump jasno upozorio Europljane kada je rekao da se uključimo u osiguranje plovidbe Hormuškim tjesnacem, vidimo da izbore koje slijede predsjedniku Trumpu, pad popularnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, vidimo da Trump traži  izlaznu strategiju i sigurno da mu je u interesu da to napravi za pregovaračkim stolom i što prije, rekla je. 

Stier: Regionalni i globalni interesi

Stier ističe da sukob treba promatrati kroz regionalne i globalne interese - Iran želi izbaciti američko prisustvo s Bliskog istoka, dok Izrael nastoji zadržati i uključiti SAD jer Iran vidi kao egzistencijalnu prijetnju.

Uz to postoji globalna konkurencija SAD-a i Kine, u kojoj Trump pokušava nastupati iz pozicije moći.

Pokušaji udaljavanja Rusije od Kine također nisu dali rezultate.

Europa u svemu vidi energetsku ranjivost te potrebu jačanja vlastite proizvodnje, uključujući povratak nuklearnoj energiji i ulaganja u obnovljive izvore. Istodobno se suočava s rastom cijena energenata, potrebom revizije sustava emisija te izazovima migracija i mogućim posljedicama za Ukrajinu.

"Sve oči uprte u Hormuški tjesnac"

Akrap kaže da su sve oči uprte u Hormuški tjesnac, gdje Iranci trenutačno propuštaju dio brodova, uglavnom onih pod zastavama svojih partnera i saveznika.

Smatra da raste svijest u Europi i drugim državama o nužnosti osiguravanja slobodnog prolaza tankerima, neovisno o dogovoru s Iranom.

Ne isključuje mogućnost zahtjevne, ali izvedive operacije osiguranja plovidbe, uključujući vojne opcije poput desanta na iranske otoke u Hormuzu i djelovanja zračnih snaga, osobito helikopterskih, radi neutralizacije obalnih baterija.

Uz to, ističe da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati već aktivirali alternativne naftovode kako bi zaobišli tjesnac, čime dodatno smanjuju ovisnost o toj ključnoj pomorskoj ruti.

Luša: Kriza se prelijeva na druge regije

Luša ističe da arapskim zemljama ne odgovara dugotrajan sukob jer trpe velike gospodarske i sigurnosne posljedice. Iranski odgovor, uključujući napade na energetska postrojenja u Zaljevu, bio je djelomično očekivan, ali ne i razina eskalacije.

Kao izlaz vidi primirje, koje bi omogućilo stabilizaciju, uključujući i zračni promet te sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Kriza se prelijeva i na druge regije – ne odgovara ni Ukrajini jer je mirovni proces pao u drugi plan. Istodobno raste globalni fokus na Bliski istok, dok rast cijena energenata pogađa velike uvoznike poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje.

To otvara prostor Rusiji za veću zaradu od energenata i financiranje rata. U Europi se dodatno otežava postizanje konsenzusa o pomoći Ukrajini.

Akrap: Ukrajina nije pala u drugi plan

Akrap kaže da ukrajinske snage posljednjih tjedana imaju inicijativu na terenu, ali bez velikih strateških pomaka jer se radi o iscrpljujućem, pozicijskom ratovanju.

Rat nije u drugom planu, iako je manje zastupljen u medijima.

Naglašava povezanost Rusije i Irana te ističe da Ukrajina jača svoju poziciju zahvaljujući razvoju naprednih protudronskih sposobnosti.

Ukrajinski stručnjaci već pomažu arapskim zemljama u obrani od iranskih dronova, čime se povećavaju njihovi obrambeni kapaciteti.

Očekuje se da bi nakon rata moglo doći do sporazuma o financiranju razvoja i proizvodnje protudronskih sustava, koje bi koristile i arapske zemlje i Ukrajina protiv ruskih i iranskih prijetnji.

Klisović: Ključna uloga SAD-a i Irana u dogovoru

Klisović procjenjuje da je teško odrediti kada bi se situacija na Bliskom istoku mogla smiriti, ali ključnu ulogu imat će SAD i Iran.

Donald Trump želi što brže okončati rat, dok Iranu ne odgovara brz završetak bez značajnih ustupaka.

Teheran traži promjenu odnosa međunarodne zajednice, ukidanje sankcija i gospodarsko rasterećenje, pa je spreman produljiti sukob dok to ne postigne.

Istodobno, pritisak na globalno gospodarstvo i energetska tržišta raste, što dodatno potiče SAD na traženje brzog rješenja.

Uz Iran i SAD, važnu ulogu ima i Izrael, kojemu, prema Klisoviću, odgovara dulje trajanje sukoba dok ne ostvari svoje ciljeve vezane uz slabljenje Irana.

"Sve je na tajnoj diplomaciji"

- Iran ima znatno manje balističkih raketa nego ranije, oko 25–30% početnih kapaciteta, koje koristi ograničeno, rekao je Akrap i dodao da i dalje raspolaže dronovima, ali odgovor zaljevskih zemalja dodatno ga pritišće.

Smatra da bi to moglo prisiliti Iran na ustupke SAD-u i arapskim državama. Ključno pitanje ostaje hoće li Islamska revolucionarna garda prihvatiti smjer smirivanja ili će doći do unutarnjih sukoba u Iranu.

Luša ja izrazila nadu da će Trumpove izjave o pregovorima uroditi konkretnim rezultatima i dovesti do smirivanja sukoba.

Naglašava da su SAD već ostvarile snažan pritisak na Iran, ali si Trump ne može dopustiti dugotrajan rat poput Afganistana.

Ishod će ovisiti o tajnoj diplomaciji i spremnosti Irana da pristane na dogovor.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku ili na multimedijskoj platformi HRTi.