Boban: Priča o posredničkom ratu anulira odgovornost Kremlja

Profesor s FPZG-a Davor Boban te hrvatski europarlamentarci Tonino Picula i Davor Ivo Stier, komentirali su "U mreži Prvog" tijek mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini. Ističu kako je pitanje hoće li Rusija prihvatiti revidirani mirovni plan od 19 točaka, ali dodaju kako uključenje Kine u mirovni proces može promijeniti tijek pregovora

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Davor Boban, upozorio je kako još uvijek nemamo dovoljno informacija o pregovorima.

- Imamo vrlo malo informacija o tome što se događa, što nije neobično i sigurno se neće ići s puno toga u javnost. Već i ranije su postojali pregovori u Saudijskoj Arabiji koji nisu urodili rezultatom, podsjetio je.

Istaknuo je kako je Putin pokušava ostvariti nove ciljeve nakon što nisu ostvareni oni prvotni početkom rata.

- S obzirom na to da je očekivao da će rat trajati nekoliko dana, vjerojatno ga želi brzo završiti. To želi napraviti kao pobjednik. Čim 2022. godine nije uspio ispuniti ciljeve koje je htio - porobiti Ukrajinu, srušiti Zelenskog i zauzeti Kijev - očito je morao ići na druge ciljeve, a to je aneksija istočne Ukrajine, kazao je.

Ukazao je i na velike ljudske žrtve koje podnosi ruska vojska.

- Prema podacima britanskog ministarstva obrane od prije tri mjeseca, Rusija ima preko milijun žrtava - 250 tisuća poginulih i 750 tisuća ranjenih. Rusija ima 140 milijuna i demografska situacija je iznimno loša, to znači da je svaki 70. muškarac stradao u Ukrajini, rekao je.

- Ukrajini njenu budućnost može jamčiti to da postane snažna zemlja. Ona to nije sada, nije bila u periodu prije 2022. godine, a pogotovo prije 2014. godine, dodao je.

- Govoriti o ratu u Ukrajini isključivo kao posredničkom ratu, a ne uzeti u obzir imperijalističke i nacionalističke težnje znatnog dijela ruske političke elite - posve anulira odgovornost Kremlja za ono što se tamo događa, dodao je.

Picula: Pristati na maksimalizam Putinovih zahtjeva znači povratak na logiku interesnih sfera

Upitan postoji li politička volja za okončanje rata, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula istaknuo je kako svi pokazuju određenu spremnost.

- Rekao bih da u ovom trenutku svi pokazuju određenu spremnost, ako ništa drugo - za razgovor. U ovoj krizi prelamaju se daleko opsežniji geopolitički interesi. Ruski predsjednik želi ojačati multipolarni svjetski poredak, a oslabiti multilateralni poredak. Pokušava ovladati prostorom bivšeg SSSR-a i u tome nastoji zaobići EU. On krize u Europi prvenstveno želi rješavati s Amerikancima, rekao je.

- Pristati na maksimalizam Putinovih zahtjeva znači vratiti se na logiku interesnih sfera. Putin želi oduzeti politički subjektivitet neposrednom zapadnom susjedstvu, a to je EU - kako bi dogovorio svoje interese s SAD-om, kazao je.

HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier ukazao je na svojevrsnu cikličnost mirovnih pregovora o Ukrajini. Naglasio je kako bi uključenje Kine u mirovni proces moglo dovesti do pomaka.

- Sigurno da Rusiji odgovara da dođe do primirja, ali zasad je Rusija to uvijek odbijala. Ponavlja se jedan ciklus. Trumpova administracija u jednom trenutku pokušava odvojiti Rusiju od Kine i to direktnim pregovorima, kao s onima koji su bili na Aljasci ili planom od 28 točaka. Problem je što on to radi bez Europe. Da bi se plan proveo, treba Europu. Europska unija mu treba i za razgovor o ukidanju sankcija, rekao je.

- Tih 19 točaka koje su sada usuglašene između Ukrajine, SAD-a i Europe, a vidjet ćemo da će Rusija reći da to nije u duhu onoga što je dogovoreno na Aljasci. Tako se stvari vrte u krug. Naravno, trebamo dati šansu da se možda pojavi neki novi element. To bi eventualno mogao biti razgovor Trumpa i Xi Jinpinga. Vidjeli ste da je nedavno nakon dugo, dugo godina, kineski predsjednik nazvao američkog. Uglavnom je bilo obrnuto. To je prvenstveno zbog situacije na Pacifiku i odnosa Kine i Japana. Ne bih se čudio da se otvori i tema Ukrajine, kazao je.