Brazilski predsjednički izbori idu u drugi krug, Bolsonaro u vodstvu

Brazilski senator Flavio Bolsonaro suočit će se s aktualnim predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom u drugom krugu predsjedničkih izbora, nakon što je osvojio oko 47 posto glasova u prvom krugu u nedjelju, izvijestio je Reuters.

Nakon što je obrađeno gotovo 100 posto listića, Bolsonaro je osvojio 47,05 posto glasova, a Lula 45,14 posto, znatno nadmašivši rezultate preostalih 10 kandidata, pokazali su preliminarni podaci koje je objavio brazilsko izborno povjerenstvo.

S obzirom na to da nijedan kandidat nije osvojio više od 50 posto glasova, u drugom krugu, najavljenom za 25. listopada, Brazilci će odlučiti hoće li 80-godišnji Lula osvojiti četvrti mandat, ili će ga zamijeniti 45-godišnji Bolsonaro.

Desničarski senator sin je bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, osuđenog na 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog planiranja državnog udara nakon što je izgubio izbore 2022., podsjeća Reuters.

Privatne ankete provedene prije izbora predviđale su da će Lula u prvom krugu voditi za oko tri postotna boda.

U fokusu visoki troškovi života

Unatoč sve izraženijoj zabrinutosti zbog javnih financija i tromog gospodarskog rasta Brazila, u kampanji nije bilo stvarnog političkog sučeljavanja, a oba vodeća kandidata preskočila su glavne TV debate.

Rano u nedjelju Bolsonaro je novinarima u Rio de Janeiru rekao da računa na "prosvjedne glasove ljudi koji bi inače glasali za drugog kandidata, no protive se Luli".

Iako je tijekom mandata umanjio nejednakost i nezaposlenost, Lula nije uspio pridobiti glasače koji se suočavaju s visokim troškovima života, velikim dugovima te prijetnjom uličnog kriminala i sve raširenijim djelovanjem bandi.

Flavio Bolsonaro nastojao je dobiti bodove na brizi o sve većim troškovima života, dok se Lula zauzeo za zabranu internetskog klađenja te je, kako se utrka počela zaoštravati, proširio socijalna davanja i predložio novo smanjenje dugova za obitelji.

Javni dug iznad 82 posto BDP-a raspirio je strahovanja za fiskalnu stabilnost zemlje koju će novi predsjednik morati riješiti. Vlada je snizila prognoze gospodarskog rasta na 2,0 posto u ovoj godini i na 2,3 posto u idućoj, napominje Reuters.

Nema "konkretnih dokaza" o stranom upletanju

Pobijedi li Bolsonaro, bit će to još jedna u nizu pobjeda desničarskih kandidata diljem Latinske Amerike bliskih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, dok bi Lulin reizbor bio noćna mora za Washington, koji se sukobio s njegovom vladom zbog trgovine i sigurnosti.

Trump nije službeno podržao nijednog kandidata, iako je ugostio senatora Flavija Bolsonara u Bijeloj kući te ga javno hvalio.

Reuters je u srijedu izvijestio o tome kako su brazilski obavještajni dužnosnici informirali francuska i njemačka izaslanstva o navodnom američkom i ruskom miješanju prije izbora. SAD je odbacio tvrdnje da se miješa u brazilska pitanja.

Predsjednik Višeg izbornog suda (TSE) Nunes Marques rekao je na tiskovnoj konferenciji da obavještajne službe zasad nisu pronašle konkretne dokaze o stranom upletanju u izbore, prenijela je njemačka novinska agencija dpa u ponedjeljak.

U nedjelju su glasači izabrali i 513 zastupnika donjeg doma parlamenta i dvije trećine Senata. Kongres je zadobio veći utjecaj u brazilskoj politici od opoziva bivše predsjednice Dilme Rousseff, Luline saveznice, čime su dodatno porasli ulozi parlamentarnih izbora, podsjeća Reuters.