10:42 / 20.02.2018.

Autor: Dragan Nikolić/Global

Brexit itekako zanima Australce

-

-

Foto: - / -

Poslovna četvrt Sydneyja srce je australskog biznisa. Europa je od Australije udaljena više od 14 tisuća kilometara, ali trgovina između dvaju globalnih igrača itekako je snažna.
Brexit i sve što on donosi itekako zanima i Australce, koji bi uskoro i formalno trebali krenuti u dugo očekivane pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Bruxellesom. Europska unija za Australiju je drugi najveći trgovinski partner nakon Kine, kao i najveći izvor stranih investicija. A Velika Britanija u toj priči nije nebitna, osobito kao tržište za neke australske poljoprivredne proizvode, poput vina i govedine.

Poslovna četvrt Sydneyja srce je australskog biznisa. Europa je od Australije udaljena više od 14 tisuća kilometara, ali trgovina između dvaju globalnih igrača itekako je snažna. 70 posto otpada na robu. 30 posto na usluge, koje imaju najveći trend rasta.

Međusobna trgovinska bilanca ide u korist Europe, oko 60 posto. I dalje se u Europu izvozi jako puno mineralnih sirovina. S uslugama je znatno drugačije. Ali puno je proizvodnih roba, visokotehnoloških proizvoda, lijekova, automobila koji se uvoze u Australiju iz Europe, rekao je izvršni direktor Europsko-australskog poslovnog vijeća Jason Collins.

Sa Staroga kontinenta na onaj najnoviji pristižu i poljoprivredni proizvodi. Najviše vino, prerađena hrana, poput konzerviranog povrća, i svinjetina. Iz Australije na drugi kraj svijeta odlaze govedina, uljana repica, vino, voće, vuna... Europska unija treće je najveće izvozno tržište za Australiju. 

Od svih velikih trgovinskih partnera, Australija trenutačno nema nijedan bilateralni ugovor s EU. Planirani sporazum o slobodnoj trgovini je bitan. I diplomatski gledano. Jer EU i Australija dugo su imali bremenite odnose, osobito zbog trgovine poljoprivrednim proizvodima, objasnila je Annmarie Elijah, Centar za europske studije, Australsko nacionalno sveučilište.

Vinogradi zapadne Australije su najtoplije i najsuše vinorodno područje na svijetu. Država-kontinent peti je najveći svjetski izvoznik vina. Najveću zaradu donosi plasman vrhunskih etiketa na gladno kinesko tržište, ali kada je riječ o količini, izvozno tržište broj jedan jest Velika Britanija. Trećina australskog izvoza vina otpada, naime, na britansko tržište. Brexit bi mogao donijeti njegovu veću konkurentnost na Otoku jer bi o ukidanju uvoznih carina Australci trebali od 2019. pregovarati samo s Londonom. Dok nema sporazuma o slobodnoj trgovini s Bruxellesom, koji zastupa interese svih članica Unije, osobito onih najvinorodnijih, to ide znatno teže. Kao trgovinski blok, i prema količini i prema vrijednosti posla, Unija je najvažnije tržište za australsku vinarsku industriju. Potpisivanjem bilateralnog trgovinskog sporazuma i ukidanjem carina, australski izvoznici vina godišnje bi uštedjeli oko 60 milijuna australskih dolara. Australija i Europska unija potpisali su Sporazum o vinu još 1994., revidirali ga 2008. To je bio vrlo važan temelj. Željeli bi da taj sporazum bude ugrađen u sporazum o slobodnoj trgovini, ali i pojačan gdjegod može, istaknuo je Jason Collins.

Dok je London pod kapom Bruxellesa, australsko vino, zbog carina, teško može u britanskim trgovinama cijenom konkurirati francuskom, talijanskom ili španjolskom. Ukidanje tih carina moglo bi bocu vina pojeftiniti za 10 do 15 posto. Carine nisu jako problematične. Uđete li u britanske supermarkete, vidjet ćete ondje puno australskih vina u ponudi. Da, Australci mogu proširiti prodaju, ali ne mislim da će ubuduće puno prodavati na francuskom ili talijanskom tržištu, koji god carinski režim bio na snazi, ističe umirovljeni profesor poljoprivredne ekonomike Alan Swinbank, Sveučilište Reading, Velika Britanija.

Osim vina, Australci u Veliku Britaniju uglavnom izvoze govedinu i janjetinu. Službena Canberra kritizirala je nedavno planove Londona da nakon Brexita s Bruxellesom podijeli postojeće kvote koje danas dopuštaju uvoz određene količine hrane izvan Unije bez carine. Australija u toj priči, naime, više ne bi mogla samostalno odlučivati hoće li te kvote iskoristiti na britanskom ili europskom tržištu. U razdoblju nakon Brexita, kada Velika Britanija bude slobodna i pravno u mogućnosti sklapati ugovore s drugim partnerima, Australija će, naravno, biti na vrhu tog popisa. Dvije vlade već rade na tome da Australija bude među prvima s kojima će Velika Britanija zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini, rekao je Collins.

Australski proizvođači govedine zasigurno su među najzagriženijima koji navijaju za taj sporazum, jer su dosegnuli plafon kvota za plasiranje svoje robe na iznimno zaštićenom tržištu Europske unije. Britanski farmeri neće biti sretni s dolaskom australske govedine na tržište. Ako se London s time složi, tada to komplicira Brexit. Jer Irska, koja ostaje unutar EU-a, veliki je opskrbljivač britanskog tržišta govedinom, rekao je Swinbank.

Namjera postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini između Unije i Australije javno je obznanjena u zajedničkoj izjavi krajem 2015. Upućeni kažu da bi carine trebale biti ukinute odmah po stupanju sporazuma na snagu ili u roku od sedam godina. To bi u konačnici značilo i olakšanje za europske proizvođače automobila, poput Volkswagena ili Peugeota (uvozna carina na automobile u Australiji iznosi 5 posto, ona na luksuzne automobile 33). Na Europsku uniju otpada inače oko 15 posto australske globalne trgovine. Ono što trebamo jest sveobuhvatan, ambiciozan, moderan sporazum o slobodnoj trgovini. Okvir za pravo ekonomsko partnerstvo. Sličan onome koji je EU potpisala s Kanadom, primjerice. Njime nisu obuhvaćena samo tradicionalna područja takvog sporazuma poput carina, pristupa tržištu i slično, već i to kako čim kompatibilnijim učiniti obadva regulatorna režima, kaže Collins. 

Australija je već pristala da u budući bilateralni sporazum Bruxellesa i Canberre uđe zaštita poljoprivrednih proizvoda s oznakom geografskog podrijetla, poput feta sira, gorgonzole ili parmezana. Diverzificirana i globalno orijentirana ekonomija poput australske negdje mora i popustiti, ali sigurno je da slijede pregovori koji će itekako namučiti Europsku komisiju. Brojke Europske komisije ukazuju da se Bruxelles nada dugoročno povećati izvoz u Australiju ugrubo za trećinu. To je značaj sporazuma za europsku stranu, s fokusom na robe s dodanom vrijednošću i usluge, rekla je Annmarie Elijah.

Tvrtke u većinskom vlasništvu poslovnih subjekata iz EU-a zapošljavaju u Australiji gotovo 300 tisuća ljudi. Pružaju komercijalne usluge u vrijednosti od 28 milijardi australskih dolara, investiraju u najmanji svjetski kontinent oko 200 milijardi. Pred Australcima su veliki pregovarački izazovi. I dva tvrda oraha, eurokrati i Britanci.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!