Britanija pokreće najveće promjene u politici prema azilantima

Britanija je u subotu izjavila da će pokrenuti najveću reviziju politike prema tražiteljima azila u moderno doba, crpeći inspiraciju iz danskog pristupa, jednog od najstrožih u Europi, koji udruge za ljudska prava kritiziraju.

Laburistička vlada pooštrava svoju imigracijsku politiku, posebno prema ilegalnim prijelazima malim brodovima iz Francuske, dok nastoji zaustaviti rastuću popularnost populističke stranke Reform UK, koja je pokretala imigracijsku agendu i prisilila laburiste da zauzmu strože stajalište.

Kao dio promjena, zakonska obveza pružanja podrške određenim tražiteljima azila, uključujući smještaj i tjedne naknade, bit će ukinuta, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Ministarstvo, na čelu sa Shabanom Mahmood, reklo je da će se mjere primjenjivati na tražitelje azila koji mogu raditi, ali odluče ne raditi te na one koji krše zakon. Navedeno je da će u dodjeli potpora koje financiraju porezni obveznici prioritet imati oni koji pridonose gospodarstvu i lokalnim zajednicama.

Očekuje se da će Mahmood u ponedjeljak iznijeti više detalja o mjerama za koje Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da su osmišljene kako bi Britanija bila manje privlačna ilegalnim migrantima i olakšala njihovo uklanjanje.

Ova zemlja ima ponosnu tradiciju dočekivanja onih koji bježe od opasnosti, ali naša velikodušnost privlači ilegalne migrante preko La Manchea, rekla je Mahmood. Tempo i opseg migracija vrše golem pritisak na zajednice.

Više od 100 britanskih dobrotvornih organizacija pisalo je Mahmood pozivajući je da prekine s proglašavanjem migranata žrtvenim jarcima i performativnim politikama koje samo uzrokuju štetu, tvrdeći da takvi koraci potiču rasizam i nasilje.

Ankete pokazuju da je imigracija koja je preuzela gospodarstvo glavna briga birača. Oko 109.300 ljudi zatražilo je azil u Ujedinjenom Kraljevstvu u godini koja je završila u ožujku 2025., što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu i 6 posto iznad vrhunca iz 2002. od 103.000.

Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da reforme neće biti inspirirane samo Danskom već i drugim europskim zemljama, gdje je status izbjeglice privremen, podrška uvjetna, a očekuje se integracija.

"UK će sada dostići, a u nekim područjima i premašiti te standarde", priopćilo je ministarstvo.

Ove je godine izaslanstvo visokih dužnosnika Ministarstva unutarnjih poslova posjetilo Kopenhagen kako bi proučilo danski pristup azilu, gdje migrantima odobravaju samo privremene dozvole boravka, obično na dvije godine, i moraju ponovno podnijeti zahtjev kada isteknu.

Ako socijaldemokratska danska vlada smatra da je njihova domovina sigurna, tražitelji azila mogu biti vraćeni u zemlje iz kojih su doišli. Put do državljanstva također je produžen i otežan, uz stroža pravila za ponovno spajanje obitelji.

Između ostalih mjera, zakonodavstvo iz 2016. omogućuje danskim vlastima da oduzmu dragocjenosti tražitelja azila kako bi nadoknadile troškove uzdržavanja.

Velika Britanija trenutno odobrava azil onima koji mogu dokazati da su nesigurni kod kuće, a status izbjeglice dodjeljuje se onima za koje se smatra da su u opasnosti od progona. Status traje pet godina, nakon čega mogu podnijeti zahtjev za trajno nastanjivanje ako ispunjavaju određene kriterije.

Danska je poznata po svojoj strogoj imigracijskoj politici više od desetljeća, za koju Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da je smanjila zahtjeve za azil na najnižu razinu u 40 godina i rezultirala uklanjanjem 95 posto odbijenih podnositelja zahtjeva.

Britansko Vijeće za izbjeglice izjavilo je na X-u da izbjeglice ne uspoređuju azilne sustave dok bježe od opasnosti te da dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo zbog obiteljskih veza, određenog znanja engleskog jezika ili postojećih veza koje im pomažu da sigurno započnu novi život.

Protuimigrantsko raspoloženje raste u Ujedinjenom Kraljevstvu, a ovog ljeta održani su prosvjedi ispred hotela u koji su uz državno financiranje smješteni tražitelji azila.

Takav se osjećaj proširio i Europskom unijom otkako je više od milijun ljudi - uglavnom sirijskih izbjeglica - stiglo preko Mediterana 2015.-2016., opterećujući infrastrukturu u nekim zemljama. Ne mogavši se dogovoriti o tome kako podijeliti odgovornost, države članice EU-a usredotočile su se na povratak i smanjenje dolazaka.

Danske reforme izazvale su velike kritike, a skupine za ljudska prava tvrde da mjere potiču neprijateljsku klimu kada je riječ o migrantima, potkopavaju zaštitu i ostavljaju tražitelje azila u dugotrajnoj neizvjesnosti.