Izbori u Srbiji: Oporba odbija sučeljavanje s Vučićem, izlaznost bi mogla biti ključna

Srbija ove nedjelje izlazi na parlamentarne izbore – prema zadnjim anketama studentska lista tijesno vodi ispred „Srpske Napredne Stranke“ koji nosi donedavno predsjednik Aleksandar Vučić. Kakva je prijeizborna kampanja u Srbiji koje teme dominiraju i kakav je tretman oporbenih lista odnosno stranaka u odnosu na Aleksandra Vučića i njegove političke partnere?

Potpredsjednik stranke Srbija Centar dr. Mihailo Brkić u Studiju 4 govorio je o rasporedu snaga unutar srbijanske oporbe, europskom putu Srbije, medijskoj zastupljenosti oporbenih stranaka i izostanku sučeljavanja s Aleksandrom Vučićem.

Tri bloka u oporbi

Upitan koliko su ankete vjerodostojne i bliske raspoloženju birača na terenu te kako stoji njegova stranka i koje su njezine temeljne programske odrednice, Brkić je potvrdio da Srbija Centar otvoreno zagovara europski put Srbije. Objasnio je da u oporbenom dijelu izbornog spektra postoje tri bloka.

– Noseći blok, Studentska lista, trebao bi obuhvatiti cjelokupno biračko tijelo, od ljevice do desnice. Na desnoj strani postoji Nova demokratska stranka Srbije, čiji su predstavnici euroskeptici, a na građanskim, lijevim ili liberalnim pozicijama nalazi se naša koalicija, koja je opredijeljena za europski put i javno ga zagovara u ovoj kampanji, rekao je Brkić.

Dodao je da se koalicija zato i zove Europska Srbija te da put prema Europi vidi kao najbolje rješenje za nagomilane političke probleme Srbije.

Masovnost pokreta probila medijsku blokadu

Na pitanje koliko je njegova stranka mogla biti vidljiva potencijalnim biračima i javnosti te kakvu ulogu mediji imaju u konačnoj odluci birača ove nedjelje, Brkić je odgovorio da su mediji već u velikoj mjeri oblikovali javno mnijenje.

– Mediji sada mogu samo na neki način „doraditi” javno mnijenje. Činjenica je da su mediji u Srbiji godinama bili potpuno zatvoreni za oporbene prvake, ali pokret povezan sa Studentskom listom bio je toliko masovan da je probio medijsku blokadu, ustvrdio je.

Prema njegovim riječima, u završnoj fazi kampanje, neposredno prije izbora, čak su i javni servisi te mediji koji blisko surađuju s vlašću bili prisiljeni otvoriti prostor za raspravu.

– Bilo je prilike za debatu, za razliku od prethodnih godina, kada oporbeni prvaci, primjerice Dragan Đilas ili Zdravko Ponoš, godinama nisu imali priliku pojaviti se na javnom servisu, iako su bili parlamentarci, rekao je Brkić.

Zašto je oporba odbila sučeljavanje s Vučićem?

U nastavku razgovora postavljeno je pitanje je li tijekom kampanje bilo velikih sučeljavanja, prije svega s Vučićem i njegovom „Ujedinjenom Srbijom”. U pitanju je navedeno da vodeći oporbeni čelnici navodno nisu htjeli debatirati ni s Vučićem ni s njegovim kandidatima. Spomenuti su i njegovi videouradci, među kojima je voditelju posebno ostao u sjećanju onaj u kojem u vrtu razgovara s, kako je rekao, kamenom za kiseli kupus.

Brkić je odgovorio da je Vučić godinama izbjegavao sučeljavanje s predstavnicima oporbe.

– On je zapravo 15 ili 10 godina izbjegavao bilo kakvo sučeljavanje s predstavnicima oporbe, a sada je u završnici kampanje intenzivno pokazao tu sklonost. Oporba se na tu udicu nije upecala jer ne možete izbrisati činjenicu da se godinama izbjegavao dijalog koji je bio nužno potreban, rekao je.

Ustvrdio je da se dijalog izbjegavao zato što ga vlast nije željela.

– Na kraju krajeva, i on je, kao nesporni politički lider Srpske napredne stranke, izbjegavao tu vrstu dijaloga. U ovoj posljednjoj fazi oporba je odgovorila istim pristupom: da s njim ne želi razgovarati. Mislim da ni Studentska lista nije željela razgovor s njim, kazao je Brkić.

Može li velika izlaznost donijeti poraz Vučiću?

U pitanju o mogućnosti da Aleksandar Vučić izgubi izbore uz rekordnu izlaznost spomenuto je da bi prevagu mogli donijeti neodlučni birači, kojih je prema navedenim podacima 18,3 posto, ili takozvani fantomski birači skloniji Vučiću, kojih je više od 10.000.

– Ovdje postoji uvjerenje da bi izlaznost od oko 65 posto, ili možda i više, trebala donijeti odlučujuću prednost oporbi, prvenstveno Studentskoj listi, ali i drugim oporbenim strankama. rekao je Brkić.

Naglasio je da bi takva izlaznost za srbijanske prilike bila vrlo velika jer je, kako tvrdi, birački popis izrazito velik u odnosu na broj stanovnika.

– Treba imati na umu da je razlika između ukupnog broja stanovnika prema popisu iz 2022. i biračkog popisa samo 200.000 ljudi. Ukupno ima 6.750.000 stanovnika, a na biračkom popisu otprilike 6.550.000 birača. Tih 200.000 razlike nije realna slika demografske situacije u Srbiji, ustvrdio je.

Zbog toga smatra da "skrivenih" glasova ima mnogo više nego što je spomenuto u pitanju.

– Koliko ih je više, ne znamo, ali računa se da bi masovna izlaznost, oko 65 posto, trebala biti dovoljna za pobjedu oporbe,  kazao je.

"Dijaspora je možda angažiranija nego ikada"

Brkić je kaže da su Studentska lista i oporba mnogo radile na mobilizaciji dijaspore.

– Nije bilo previše aktivnosti među srpskom manjinom u Hrvatskoj, ali dijaspora je općenito bila vrlo angažirana u ovom predizbornom procesu, možda i više nego ikada prije, rekao je.

Kao dokaz tog angažmana naveo je prijave birača u brojnim mjestima izvan Europe, poput Vancouvera i Pertha. Ustvrdio je da ondje, unatoč dovoljnom broju prijavljenih birača, biračka mjesta nisu otvorena.

– To je jedan od načina na koji je vlast opstruirala da se upravo ti glasovi dijaspore potpuno preliju na oporbenu stranu. Drugim riječima, konstatacija koja se odnosi na Hrvatsku stoji, ali globalno je situacija zapravo suprotna, zaključio je Brkić.

Urednik portala Nova.rs Ratko Femić smatra da se na temelju posljednjih anketa, koje daju blagu prednost Studentskoj listi, ne može zaključivati o konačnom izbornom rezultatu. Ocijenio je da kampanja protječe u referendumskoj atmosferi te upozorio da se povećanje mirovina ne može predstavljati kao poklon vlasti.

"Jedno su ankete, a drugo raspoloženje na biralištima"

Upitan o vjerodostojnosti anketa prema kojima Studentska lista tijesno vodi ispred Vučićeve Ujedinjene Srbije te o mogućim iznenađenjima, Femić je istaknuo razliku između anketnih rezultata i odluke birača na dan izbora.

– Na temelju posljednjih anketa, koje daju blagu prednost Studentskoj listi, ne bih mogao zaključivati o izbornom rezultatu. Jedno su ankete, a drugo službeno provjereno raspoloženje birača na biralištima toga dana,  rekao je.

Na pitanje jesu li izbori po svojem karakteru i sadržaju zapravo referendum za ili protiv Aleksandra Vučića, koji dugo vlada Srbijom, odgovorio je da predizborni proces ima obilježja referendumskog izjašnjavanja.

– Iako postoje i drugi akteri osim Studentske liste i liste Srpske napredne stranke, predizborni proces protječe u referendumskoj atmosferi. I birači i poruke uglavnom se dijele između ta dva velika rivala, odnosno konkurenta, kazao je Femić.

Takvoj su atmosferi, smatra, pridonijeli dosadašnje iskustvo i političke poruke kojima je cijeli sustav poistovjećen s Aleksandrom Vučićem.

– Ako je cijeli sustav poistovjećen s jednom osobom, onda se i nezadovoljstvo tim sustavom poistovjećuje s tom osobom. Uvod u tu referendumsku atmosferu imali smo svih ovih godina, ustvrdio je.

"Mirovine nisu ničiji poklon"

U nastavku razgovora postavljeno mu je pitanje je li Vučić uoči izbora povećao mirovine toliko da su se gotovo izjednačile s plaćama u javnom i državnom sektoru te računa li time na potporu umirovljenika kao svojih najvjernijih birača.

Femić je odgovorio da ne želi nagađati o visini mirovina i da nije siguran jesu li se one približile plaćama.

– Povećanja je bilo, ali važno je reći da mirovine nisu ničiji poklon. To su stečena prava ljudi na temelju doprinosa koje su uplaćivali tijekom radnog vijeka. Nitko im ništa ne poklanja, sve su to zaradili i nitko im to ne može oduzeti. Kakav god bio ishod izbora i tko god pobijedio, oni će nastaviti primati mirovine, naglasio je.

Smatra da se predstavljanjem mirovina kao poklona vladajuće stranke ili njezina najmoćnijeg čovjeka pokušava potaknuti zahvalnost koju bi umirovljenici trebali pokazati na biralištima.

– Mislim da je to pogrešan pristup. I među umirovljenicima postoje različita razmišljanja o tome kojem će od ova dva velika konkurenta dati potporu, rekao je.

Dodao je da među umirovljenicima ima i velikih kritičara sustava koji je personificiran u Aleksandru Vučiću, ali i onih koji taj sustav cijene.

– Zato ne bih olako govorio da će očekivanje te zahvalnosti na kraju rezultirati potporom u nedjelju, zaključio je Femić.

"Presudna će biti izlaznost"

Femić smatra da mogućnost višemjesečnog čekanja na formiranje vlasti, na koju je prethodno upozorio Mihailo Brkić, ostaje otvorena.

– Već smo imali takve krize, kada vlast nije mogla biti formirana više mjeseci. Jednostavno, spremni smo i na to, rekao je.

Na pitanje što bi moglo biti presudno za ishod izbora u nedjelju, izdvojio je izlaznost.

– Presudna će biti izlaznost. Profesori s Fakulteta političkih znanosti procjenjuju da bi ona mogla biti znatno iznad četiri milijuna birača. Spominju se čak brojke od 4,2 ili 4,3 milijuna. Ako izlaznost bude takva, to bi moglo dati prednost Studentskoj listi, ocijenio je Femić.

Cijelo gostovanje Brkića i Fumića u Studiju 4 pogledajte u nastavku: