Burna plovidba Sergeja Lavrova po jugoistoku Europe

Sergej Lavrov došao je u državni posjet BiH u trenucima kad iz SAD-a stižu poruke da adminstracija novog američkog predsjednika Bidena planira veliki povratak na Balkan.

Sergej Lavrov, jedan od najdugovječnijih ministara vanjskih poslova na svijetu, dojurio je na jugoistok Europe, samo nekoliko dana nakon što su u Washingtonu poduzeti prvi koraci skorašnje administracije Joea Bidena s namjerom da se redefinira američka politika na uvijek trnovitom Zapadnom Balkanu.

➡️ Lavrov: Rusija se protivi angažiranju Zapada u BiH, želi očuvati Dayton
➡️ Diplomatski skandal: Džaferović i Komšić odbili susret s Lavrovom 
➡️ Lavrov završio posjet Hrvatskoj
➡️ Razilaženja o uspješnosti Daytonskog sporazuma

Čovjek koji 16 godina vodi vanjske poslove ruske vlade došao je u državni posjet Bosni i Hercegovini u trenucima kad iz SAD-a stižu poruke da administracija novog američkog predsjednika Bidena planira veliki povratak na Balkan. Razmatra tako i izmjenu Dejtonskog sporazuma smanjivanjem autonomije entiteta, čime se želi ubrzati ulazak BiH u euroatlantske integracije.

- Lavrov je ovamo došao poslati poruku, i EU-u i SAD-u, da se Rusija neće olako predati, da oni inzistiraju i dalje na sadašnjem Daytonu, rekao je novinar i komentator Jutarnjeg lista Vlado Vurušić. 

Poruku Moskve Lavrov je poslao bombastično. U Sarajevu se najprije sastao samo sa srpskim članom Predsjedništva, Miloradom Dodikom. U prostoriji nije bilo državnih obilježja BiH - samo entiteta Republike Srpske, čiji je neformalni gazda Dodik nekoliko puta prijetio odcjepljenjem. Zbog takva poteza preostala dva člana Predsjedništva odbila su sastati se s Lavrovom.

- Uz dužno poštovanje Ruskoj Federaciji kao velikoj i moćnoj državi..... Mi nismo ljudi koji ćemo pristati da budemo ruski pijun na Balkanu u njihovim igrama i obračunima bilo s Europskom unijom, bilo sa zemljama NATO-a, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

- Političari koji su donijeli takvu odluku, po meni, nisu samostalni. Očito je da djeluju po nečijoj instrukciji, rekao je Lavrov, koji je nakon Sarajeva odletio u Beograd i inzistirao na tome da se odnosi s Prištinom uređuju na temelju rezolucije UN-a 1244.

- Žalimo zbog toga što Europska unija ne može potaknuti Prištinu da ispuni odredbe dogovora koje su bile postignute, pogotovo o zajednici srpskih općina na Kosovu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

- Vraćanje opet na pitanje zajednice srpskih općina, za koje se u nekom trenutku činilo da je i Vučić od njih odustao, a zapravo oni su svjesni da je albanska strana na Kosovu vrlo protiv zajednice srpskih općina, zato što u tome vidi opasnost od stvaranja nove Republike Srpske, kaže Vurušić.

Burna Lavrovljeva plovidba završena je ulaskom u mirnu zagrebačku luku u kojoj su demonstrirani navodno prisni osobni odnosi: Radman je Lavrova zvao "Sergej", a ruski gost njega "Gordan".

- U vezi s Bosnom i Hercegovinom dijelimo stajalište da treba strogo i potpuno provoditi odredbe Daytonskog sporazuma. Prije svega, osiguravati ravnopravnost triju državotvornih naroda i dvaju entiteta, rekao je Lavrov.

Šef ruske diplomacije podupire interes službenog Zagreba i Hrvata u BiH da se u toj zemlji promijeni izborni zakon, kako bi mogli birati hrvatskog predstavnika u tročlanom predsjedništvu. Zauzvrat Moskva očekuje određenu potporu u zahtjevima da BiH ostane vojno neutralna. U slučaju da se NATO pokuša širiti, Moskva bi, kako primjećuje i nekoliko ruskih stručnjaka za Balkan, mogla iskoristiti Republiku Srpsku kao varijantu zamrznuta sukoba - poput onih u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, preko kojih nastavlja održavati svoj utjecaj i onda kada u tim državama na vlast dolaze prozapadne snage.

A kako bismo bolje razumjeli što je namjera i cilj ovog posjeta i ruske inicijative, u emisiji Agenda gostovala je analitičarka dobro upućena u zbivanja u Moskvi, profesorica Jelena Jurišić.

- Ovaj posjet je pripremljen puno prije. Ovo je treća sreća. Prvi put je Lavrov trebao doći u travnju, ali je zbog koronavirusa posjet otkazan, zatim je planiran za 10 mjesec kad su u BiH bili izbori. Kako je BiH glavna tema posjet je na kraju tempiran oko obljetnice Daytonskog sporazuma, rekla je profesorica Jurišić. Istaknula je da je reakcija dva člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića bila zbog govora Milorada Dodika nakon sastanka s Lavrovom, a ne zbog stava šefa ruske diplomacije ili Rusije.

Na pitanje hoće li biti napetosti, Jurišić je rekla da se iz riječi Sergeja Lavrova Rusija zalaže za ono što je propisano Daytonom, te da se ne vidi ni status quo ni želja da bude komplikacija.

- Iz njegovih riječi se zaključuje da Rusija kritizira one koji žele promijeniti neke stvari u Daytonskom sporazumu i ne voditi računa o situaciji na terenu.

Na pitanje kakvi su odnosi Hrvatske i Rusije rekla je da je zanimljivo da se posjet dogodio par dana prije 22. obljetnice službenog posjeta predsjednika Tuđmana Rusiji 1998. godine, kada su potpisani sporazumi koji čine suvremene hrvatsko ruske političke odnose.

- Taj podatak govori da se u planu političkih odnosa ništa nije promijenilo, a ekonomski odnosi nisu u razini država. To su privatne tvrtke. Razina tih odnosa u prvih 9 mjeseci je 300 milijuna eura što i nije puno, ali nije ni veliki pad u odnosu na prošlu godinu - oko 15 posto. Ali kad smo prije par godina uvozili više nafte i plina iz Rusije razmjena je iznosila 2 milijarde eura, pa čak i više, rekla je profesorica Jurišić dodavši da prostora ima pitanje, te da je pitanje ima li interesa.