NATO saveznici dogovorili se izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu

Čelnici zemalja NATO-a potvrdit će na svom summitu sljedeći tjedan u Vilniusu da će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako ju približiti tome cilju, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Saveznici u NATO-u postigli su dogovor o podizanju cilja saveza za vojnu potrošnju na najmanje 2 posto nacionalnog BDP-a, izjavila su Reutersu dva diplomata kasno u petak, uoči samita u Vilniusu sljedeći tjedan kada bi taj dogovor trebao biti potvrđen.

Trideset i jedna zemlja složila se o "trajnoj obvezi ulaganja najmanje 2 posto" svog BDP-a u svoje vojne snage u budućnosti, rekla su dvojica diplomata koji su željeli ostati anonimni.

Dogovor o novom cilju izdvajanja za vojsku bio je jedno od otvorenih pitanja uoči dvodnevnog samita NATO-a u utorak i srijedu u glavnom gradu Litve.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg namjeravao je sadašnji vojni cilj NATO-a od 2 posto nacionalnog BDP-a učiniti minimalnim zahtjevom, a ne ciljem kojem treba težiti.

Godine 2023., prema procjenama NATO-a, čak će i stari cilj ispuniti samo 11 od 31 članice saveza - SAD, Britanija, Poljska, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija i Slovačka.

Cilj je postavljen 2014., kada su se čelnici NATO-a složili povećati potrošnju na 2 posto BDP-a za obranu u roku od jednog desetljeća.

Na začelju su Kanada, Slovenija, Turska, Španjolska, Belgija i Luksemburg, čiji su izdaci za obranu bili ispod 1,4 posto BDP-a.

Čelnici NATO-a potvrdit će Ukrajini da će postati članica nakon rata

Očekujem da će čelnici potvrditi da će Ukrajina postati članicom i složiti se oko načina kako približiti Ukrajinu tom cilju, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Sa summita ćemo poslati jasnu poruku - NATO je ujedinjen i Rusiji se agresija neće isplatiti, rekao je Stoltenberg.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži od NATO-a čvrsta obećanja da će Ukrajina postati članicom kada završi rat, koji je pokrenula Rusija.

Glavni tajnik je rekao da se radi na tekstu koji će biti usvojen na summitu i u kojem će saveznici istaknuti svoju spremnost da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.

U Vilniusu će biti održan prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme, koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om. Dosadašnja suradnja bila je institucionalizirana kroz Komisiju NATO-Ukrajinu, unutar koje Kijev nije mogao suodlučivait o pitanjima od zajedničkog interesa.

Za razliku od toga Vijeće NATO-Ukrajina bit će platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.

Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je glavni tajnik Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da će čelnici NATO-a potvrditi višegodišnji program pomoći Ukrajini, koji će njezinim snagama omogućiti interoperabilnost sa snagama Saveza.

Čelnici 31 države članice NATO-a sastaju se u sljedeći utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Vilniusu. Jedno od važnijih pitanja koje se pokušava riješiti prije samita je kako ukloniti tursku blokadu švedskom članstvu u NATO-u.

Švedska i Finska prošle su godine nakon ruskog napada na Ukrajinu odustale od duge povijesti neutralnosti i zatražile članstvo u NATO-u. U međuvremenu je Finska postala članicom, ali je Švedsku i dalje blokira Turska.

Ankara zamjera Stockholmu da pruža utočište članovima militantnih skupina, u prvom redu pristašama Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje za organiziranje demonstracija i financiranje terorističkih skupina.

Osim Turske, pristupanje Švedskoj još nije ratificirano u Mađarskoj, ali Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.

U ponedjeljak će se u Vilniusu sastati čelnici Turske i Švedske kako bi pokušali ukloniti tu blokadu.

Čelnici bi na summitu trebali također potvrditi da novi cilj izdvajanja za obranu, prema kojem bi dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.

Predsjednici Litve, Poljske i Latvije zabrinuti zbog situacije u Bjelorusiji

Litva, Poljska i Latvija su u petak uoči summita NATO-a u pismu upućenom savezu izrazile svoju zabrinutost glede situacije u Bjelorusiji čiji je predsjednik u četvrtak potvrdio premještanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u njegovu zemlju.

Suradnja između Bjelorusije i Rusije potkopava sigurnost regije i cijelog euroatlantskog prostora, stoji u pismu objavljenom u petak, a koje potpisuju litavski predsjednik Gitanas Nausda, poljski predsjednik Andrzej Duda i latvijski predsjednik Egils Levits.

Nedugo prije summita NATO saveza, koji će se održati idući tjedan u Vilniusu, trojica šefova država pozvala su na "solidarnost i jedinstvo" kako bi se suprotstavilo onome što su nazvali raznolikim prijetnjama koje proizlaze iz situacije u Bjelorusiji.

Autori pisma optužuju Rusiju da koristi bjeloruski teritorij i resurse za svoj "nezakonit i brutalan napadački rat protiv Ukrajine".

Rekli su da se to očituje sve tješnjom vojnom integracijom Moskve i Minska, a najnoviji primjer toga jest raspoređivanje taktičkog vojnog oružja u Bjelorusiji.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je u četvrtak potvrdio premještanje ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja u njegovu zemlju.

Nausda, Duda i Levits su također upozorili na moguće učinke prebacivanja boraca plaćeničke skupine Wagner i njezinog osnivača Jevgenija Prigožina u Bjelorusiju. Očekuje se da će Wagnerovi borci otići u Bjelorusiju nakon njihovog neuspjelog pokušaja pobune.

To "bi predstavljalo rizike za političku stabilnost u Bjelorusiji i, kao rezultat, potencijalan gubitak kontrole nad konvencionalnim i nuklearnim oružjem", napisali su.

Dolazak skupine Wagner bi također mogao poslužiti kao poticaj za autoritarno vodstvo u Minsku da dovede još više migranata iz trećih zemalja do vanjskih granica Europske unije kako bi pritisnuo zapad, dodali su trojica predsjednika.