10:32 / 04.11.2020.

Autor: Kristina Pešić/Studio 4/B.A./HRT

COVID-19 jasno je pokazao dvije Amerike

Foto: REUTERS/Gregg Newton

Foto: REUTERS/Gregg Newton

Foto: - / REUTERS

Do pojave koronavirusa, u prve tri godine njegova mandata, američka ekonomija pod Trumpom rasla je 2,5 posto. A onda je došao Covid-19.
Do pojave koronavirusa, u prve tri godine njegova mandata, američka ekonomija pod Trumpom rasla je 2,5 posto. A onda je Covid-19 prebrisao glavne Trumpove adute za reizbor, i gospodarski rast i visoku zaposlenost.

➡️ Sve o američkim predsjedničkim izborima

U kilometarskim kolonama automobila ispred najveće američke banke hrane u Houstonu, najviše je radnika koji su zbog pandemije ostali bez posla. Ovdje se svaki dan podijeli gotovo 400 tisuća kilograma hrane. Dvostruko više nego prije pandemije. U SAD-u je stopa nezaposlenosti u rujnu iznosila oko 8%, gotovo upola manje nego u travnju, kada je bila najviša od Drugog svjetskog rata. Novi rast broja zaraženih dodatno će otežati oporavak najjače svjetske ekonomije, iako je u kolovozu otvoreno milijun i pol, a u rujnu 660 tisuća radnih mjesta.

- Dvojica kandidata imaju znatno različit pristup pandemiji, što onda utječe i na ekonomiju. Trumpov se svodi na to da trebamo živjeti normalno i čekati dok ne dobijemo cjepivo ili učinkovite lijekove. Joe Biden smatra da trebamo djelovati odmah, da širenje zaraze možemo staviti pod kontrolu, istodobno financirajući istraživanja o cjepivima. Nudi besplatno testiranje za sve, traganje za kontaktima zaraženih i veće ulaganje u obrazovanje kako bi se nastava održavala u sigurnijim uvjetima. To su ključne razlike, kaže Sarah Binder, profesorica političke ekonomije na Sveučilištu George Washington.

Kriza je najviše pogodila manjine: Afro i Latinoamerikance te žene i mlade. Za sada je država uvela moratorij na deložacije i isključenje komunalnih usluga, ali građani ostaju bez automobila, novca za režije i stanarinu. Sliku američke ekonomije koja je od veljače u recesiji, označavajući kraj najduljeg, 11-godišnjeg razdoblja rasta, analitičari opisuju kao dvije stvarnosti.

- COVID-19 jasno je pokazao dvije Amerike. Oporavljaju se oni sa srednjim i visokim primanjima koji su mogli raditi od kuće i čija su primanja i dalje nastavila rasti, a na drugoj je strani niži sloj društva u kojem su milijuni američkih građana gurnuti na rub siromaštva jer nije bilo adekvatne pomoći federalne vlasti, tako da će pobjednik izbora imati pune ruke posla, kaže Binder.

Novog paketa pomoći nema na vidiku

- Ne možemo govoriti ni o kakvom oporavku dok je koronavirus izvan kontrole i dok imamo rast broja zaraženih diljem zemlje, nesigurnost zbog zatvaranja ekonomije i obrazovnih ustanova. Ali imamo Središnju banku koja financijski podupire gospodarstvo i koja je zadržala kamatne stope blizu nuli. Imali smo i vladin paket pomoći koji je istekao, a Trump i republikanska većina u Senatu nisu bili zainteresirani za dogovor s demokratima. Zato novog paketa pomoći još nema na vidiku i nema naznaka kada bi mogao biti izglasan, kaže ekonomska analitičarka Rebecca Christie, bivša novinarka Bloomberga i Financial Timesa.

Neka ekonomska pitanja otvorena su i prije pandemije. Masovni porezni rezovi za poduzetnike nisu potaknuli strane investicije, ali ni Trumpova trgovinska i porezna politika nisu dale rezultate. Izbore 2016. dobio je dijelom zahvaljujući obećanju da će Amerika biti na prvom mjestu, pa je u to ime iskoristio uvođenje carina protiv glavnih trgovinskih partnera kako bi roba proizvedena u SAD-u dobila prednost nad konkurentnim uvozom.

Od carina na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, preko čelika i aluminija do kaznenih nameta na kinesku robu, vrijednu 370 milijardi dolara.

- Općenito, Trumpov fokus na proizvodnju, zatvaranje granica i uvođenje viza stranim radnicima naštetilo je američkim tvrtkama koje su na globalnom tržištu. Tehnološke tvrtke koje su najzaslužnije za ekonomski rast i koje posluju globalno nekad su mogle zapošljavati koga god su željele iz cijelog svijeta. U tom smislu, podilaženje radnicima u proizvodnji i poljoprivredi bilo je u suprotnosti s interesima ovog sektora, kaže Christie.

Made in America

Biden želi proširiti kampanju za kupovanje američke robe, pod sloganom Made in America, kako bi ojačao domaću proizvodnju i povećao broj radnih mjesta, uključujući milijun u automobilskoj industriji, a planira i nova ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu te povećanje minimalne plaće na 15 dolara na sat. Dio troškova pokrio bi povećanjem poreza na dobit i porezima za one s više od 400 tisuća dolara godišnjeg dohotka. Biden i imigracije promatra s ekonomskog stajališta pa želi ponuditi državljanstvo milijunima ilegalaca u zemlji, ali onima koji već pridonose ekonomiji kao radnici i potrošači.

- Biden nudi stabilnost u međunarodnom poslovanju, povratak Pariškom klimatskom sporazumu, sigurno neće nastaviti politiku demontiranja Svjetske trgovinske organizacije. Mislim da će se u SAD-u voditi interne debate o tome kakvu ulogu želimo imati u multilateralnim trgovinskim organizacijama, ali s ove točke možemo ići jedino naprijed jer s Trumpom smo samo prijetili povlačenjima i djelovali napadački, kaže Christie.

Kad se postavi pitanje što građani misle, tko bi uspješnije vodio gospodarstvo, nedavno istraživanje Sveučilišta Michigan pokazalo je da 38% Amerikanaca prednost daje Trumpu, a 33% Bidenu. Da nije bilo pandemije, Trumpu bi ekonomski pokazatelji sigurno bili najveći izborni adut.
Foto: REUTERS/Jonathan Drake

Foto: REUTERS/Jonathan Drake

Foto: - / REUTERS

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!