Crna Gora između europskih ambicija i neriješenih pitanja sa Zagrebom

Crna Gora želi postati članica Europske unije 2028., no na tom putu mora riješiti i otvorena pitanja sa susjednom Hrvatskom. Podgorica je ovih dana napravila korak prema rješavanju dvaju otvorenih pitanja: odlučila je preimenovati bazen u Kotoru i zadržati spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju. 

Hrvatska je zadovoljna tim odlukama, ali inzistira na napretku i u preostalih šest pitanja, među kojima su povrat školskog broda Jadran, razgraničenje na Prevlaci, odšteta bivšim zatočenicima i sudbina nestalih hrvatskih državljana. 

Hoće li ti potezi otvoriti put rješavanju dugogodišnjih sporova ili će oni i dalje opterećivati odnose dviju država? Koliko su hrvatski zahtjevi prepreka crnogorskom europskom putu, a koliko prilika da se napokon riješe pitanja koja se desetljećima odgađaju? 

Glavni urednik Televizije E iz Podgorice Draško Đuranović kazao je u emisiji U mreži Prvog, kako Crna Gora većinski želi biti dio EU, ali crnogorska vlast u kojoj većinu imaj oni koji se nisu do sada trudili da ispune ono što bi se, kako kaže, moglo nazvati europskim kriterijima.

- Jedno od toga je rješavanje bilateralnih sporova s Hrvatskom. Vlast u Crnoj Gori je sama doprinijela otežavanju rješavanja otvorenih pitanja. Rješavanjem dvaju pitanja vlast je shvatila da je to neophodno jer su dobrosusjedski odnosi preduvjet ulasku u EU, rekao je.

Misli da će se ići dalje s rješavanjem otvorenih pitanja, ali smatra kako se zahtjevi taksativno rješavaju, a ne u stilu dobrih politika dobrosusjedskih odnosa.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić govori kako su u rješavanju dva pitanja napravljeni tek međukoraci jer tek konkretizacijom će se moći reći da su ova pitanja zatvorena, odnosno, da su ispunjeni postavljeni uvjeti.

- Crna Gora mora ispuniti kriterije kako bi zatvorila poglavlja na svom putu prema EU, rekao je.

Dodaje kako ne očekuje da će Crna Gora odmah riješiti sva pitanja jer postoji rok do kada to moraju učiniti. Smatra da su mnoga pitanja stvar političke volje.

Dao je primjer kopnene granice koja je nedvojbeno već utvrđena privremenim sporazumom, a granicu na moru tek treba riješiti bilateralom ili pred međunarodnim sudom.

Misli kako je najrealnije prvo riješiti paket Morinj koji sadrži tri pitanja: to je pitanje obeštećenja za bivše logoraše, pitanje promjene imena bazena i pitanje ploče koja je postavljena u logoru. 

Novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić naglasio je kako je ulazak Crne Gore u EU, nacionalni interes Hrvatske, ne samo zato što je to susjedna zemlja već što bi se ulaskom u EU smanjio manevarski prostor sadašnje Vučićeve politike, politike tzv. „srpskog sveta” i Crna je gora jedan od prioriteta te politike.

- Tu postoje dva problema: s jedne strane Hrvatska je postavila pitanja koja su bitna za nju, no s obzirom na iskustva koja smo imali sa Slovenijom i Hrvatska je zbog toga kasnila godinu dana ulasku u EU, mislim da bi mi trebali zbog tog iskustva ovdje postupiti više dobrosusjedski. Drugi je problem što u Crnoj Gori postoji više snaga koje onemogućavaju ulazak u EU, naglasio je.

Pogledajte više u videu: