Crnogorci sutra izlaze na izbore

U Crnoj Gori u tijeku je predizborna šutnja uoči sutrašnjeg drugog kruga predsjedničkih izbora. Snage će odmjeriti aktualni predsjednik Milo Đukanović i kandidat Pokreta "Europa sad" Jakov Milatović. Premda je u prvom krugu Đukanović dobio 35 posto glasova, šest više od svoga protukandidata, ankete pokazuju da su Milatoviću skloniji mlađi glasači. Kandidat pokreta "Europa sad" na sinoćnjem se televizijskom sučeljavanju založio za zaustavljanje podjela i poticanje gospodarskog razvoja, a aktualni predsjednik sebe je nazvao personifikacijom europske budućnosti Crne Gore. 

- Želim da u narodnom periodu Crna Gora bude zemlja svih nas, da se nikada nitko ne nađe diskriminiranim u našoj Crnoj Gori, da se ne ponovi ono što se ponavljalo 90-ih godina i prethodnih godina, kada je uvijek jedan narod u Crnoj Gori diskriminiran od strane gospodina Đukanovića i njegovog režima. Želim vidjeti ljepšu, bogatiju i pravedniju Crnu Goru, Crnu Goru svih nas, konačno Europsku Crnu Goru, rekao je Jakov Milatović, predsjednički kandidat Pokreta Europa sad. 

- Crna Gora zapravo treba potvrditi da li ostaje privržena svom europskom cilju. Tijekom ovog perioda ususret referendumu o nezavisnosti, a posebno nakon njega na više sličnih iskušenja Crna Gora je pokazala da ima vrlo jasnu viziju, da ima dosljednost u njenoj realizaciji, da ima hrabrosti i odlučnosti svladati izazove na putu do konačnog cilja, kazao je Milo Đukanović, predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista. 

A predizborna utrka protekla je u ozračju dugotrajne političke krize u kojoj je zbog nemogućnosti formiranja vlade raspušten parlament, te su sazvani prijevremeni parlamentarni izbori.

Nakon pobjede u prvom krugu, u stožeru Mile Đukanovića nije bilo euforije. U drugom krugom čeka ga teži protukandidat od Andrije Mandića kojeg bi, prema istraživanjima, glatko pobijedio. Jakov Milatović ipak je tvrđi orah.

- Koji god da dođe, slabiji je od mene i to su pokazali rezultati ovih izbora, tvrdio je Đukanović.

Đukanovićeva pobjeda bila bi vjetar u leđa njegovu DPS-u uoči lipanjskih parlamentarnih izbora. S druge strane, smatra Daliborka Uljarević, njegov poraz ne bi značio samo kraj jedne od najdugovječnijih političkih karijera nego bi imao puno širi utjecaj.

- To bi definitivno vodilo makar duplo manjem broju poslanika njegove Demokratske partije socijalista na nastupajućim izborima, a istovremeno vjerujem da bi to bilo u značajnoj mjeri zloupotrebljeno od strane protukandidata u smislu da bi se interpretiralo i kao poraz koncepta koji je Đukanović zastupao, a dio tog koncepta je i nezavisna država Crna Gora i njezin euroatlantski put, rekla je Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje.

Uz osvojene glasove, Đukanović računa na veći odaziv pripadnika manjina i iseljeništva koji su mu tradicionalno naklonjeni.

Jakov Milatović poručuje im da su napustili zemlju upravo u vrijeme 30-godišnje vladavine Mile Đukanovića kojeg optužuje za povezanost s organiziranim kriminalom i korupcijom.

Šampanjac je otvarao već nakon prvog kruga.

Računa na birače ostalih, prosrpskih kandidata koji su mu javno izrazili potporu i koja, kad se zbroje glasovi koje su zajedno osvojili u prvom krugu, iznosi oko 60%.

- Obećao sam da ćemo uspjeti. I uspjeli smo!, kazao je Milatović.

Ako Milatović doista uspije, a onda taj uspjeh kapitalizira i na parlamentarnim izborima, politolog Predrag Zenović smatra da bi mogli dobiti stabilnu vladu koja bi provela potrebne reforme i nastavila europskim putem.

- Ne bismo više imali kohabitaciju, dakle u kojoj predsjednik dolazi iz jedne stranke, a parlamentarna većina iz druge, budući da je teško zamisliti da će do sljedećih izbora doći do jačanja Demokratske partije socijalista, barem ne nekog značajnijeg tako da bi mogli formirati vlast. Njihov koalicijski potencijal je izuzetno mali, rekao je Zenović, politolog na Humanističkim studijima Sveučilišta Donja Gorica.

Da su predsjednički izbori generalna proba za parlamentarne, govore i obećanja koja ne ulaze u predsjedničke ovlasti, poput Milatovićevog obećanja o novom povećanju plaća.

Doživljava ga se i kao eksponenta prosrpske politike zbog bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je stajala iza Krivokapićeve Vlade u kojoj je bio ministar. Njegovi pristaše reći će da nikada nije govorio jezikom podjela. No utjecaj Beograda i SPC-a na politička zbivanja je neosporan.

- Aleksandar Vučić odavno pokazuje pretenzije, ne samo prema Crnoj Gori, nego da ima svoj nekakav udio u kolaču moći u drugim država u regiji vjerujući da ga to održava na vlasti. I vjerujem da se to također intenzivira u našem slučaju upravo zato što on gubi ono što je bio njegov ulog u odlučivanju o pitanju odnosa Beograda i Prištine, smatra Uljarević.

Crna Gora je, kaže, prošla put od zemlje koja nije stvarala regionalne probleme do one koja ih, kao članica NATO-a, može stvoriti i na širem području zbog neprimjerenog utjecaja drugih država koje ne dijele iste vrijednosti. U ovoj izbornoj godini građani Crne Gore moraju odlučiti što je za njih pravi put.