Crnogorski intelektualci se ograđuju od rezolucije o Jasenovcu

Skupina crnogorskih intelektualaca se u otvorenom pismu hrvatskoj javnosti ogradila od rezolucije o Jasenovcu usvojene u crnogorskom parlamentu, rekavši da zastupnici koji su je podržali nisu glas Crne Gore, nego Srbije i Rusije.

Crnogorski parlament je krajem srpnja usvojio rezoluciju kojom se osuđuje genocid u logorima Jasenovac, Mathauzen i Dahau. 

Članica EU-a, Hrvatska je oštro reagirala i upozorila da to može ugroziti europski put Crne Gore te trojicu prosrpskih političara proglasila nepoželjnim osobama u Hrvatskoj.

- Poštovani susjedi, molimo vas da ne osuđujete cijelu državu zbog postupaka pojedinaca, zato sve mjere koje donesete neka budu usmjerene protiv tih pojedinaca koji pokušavaju narušiti našu bliskost i prijateljstvo, a ne protiv naroda i države i njihove budućnosti, navodi se u pismu koje je potpisalo stotinjak crnogorskih intelektualaca.

- Oni koji su predložili rezoluciju i za nju glasali nisu glas Crne Gore već centara moći iz Srbije i Rusije koji imaju samo jedan cilj, izazvati potrese i sukobe na Balkanu i okrenu brata protiv brata, dodaje se.

Smatraju da dokument ne odražava istinske osjećaje većine naroda

Crnogorski intelektualci smatraju da taj dokument ne odražava istinske osjećaje većine crnogorskog naroda prema Hrvatskoj i njezinim građanima.

- U ime Crne Gore, izražavamo našu iskrenu ispriku za nesporazume ili uvrede koje su mogle nastati kao posljedica usvajanja rezolucije. Crnogorski narod pamti i pamtit će svaku vašu podršku koju smo dobili i svaku gestu bratske volje da uđemo u EU i to zaboraviti nećemo nikada, ističu intelektualci.

Za rezoluciju, koju je predložio čelnik prosrpske i proruske desnice Andrija Mandić, glasao je 41 od 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.

Dokument je bio odgovor na podršku crnogorske vlade rezoluciji o Srebrenici koja je nešto ranije usvojena u Ujedinjenim narodima.

Hrvatska je u četvrtak nepoželjnim osobama proglasila predsjednika crnogorskog parlamenta Mandića, potpredsjednika vlade Aleksu Bečića i prosrpskog desničarskog političara Milana Kneževića.