Cvrtila: Hrvatska mora prepoznati hibridne poteze Beograda

O odnosima Hrvatske i Srbije, optužbama koje iz Beograda sve češće stižu na račun Hrvatske te sigurnosnim posljedicama takve politike u "Studiju 4" HRT-a govorio je kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

Uoči nedjeljnih izbora u Srbiji uhićeno je više osoba osumnjičenih za "pripremu nereda, sukoba i destabilizaciju države", a među njima su i dvojica hrvatskih državljana. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zasad nema službene podatke o razlozima njihova uhićenja.

Željko Cvrtila je rekao da pojedini hrvatski sigurnosni stručnjaci već dulje upozoravaju na ponašanje srbijanskih vlasti prema Hrvatskoj. Smatra da je hrvatska politika pokušavala smiriti odnose, ali da s druge strane postoji aktivno djelovanje prema Hrvatskoj.

- Naša politika je sve poduzela da se ti odnosi umire i pomire, ali kada imate susjeda kakvog imate - imate takve politike i posljedice te imate aktivno djelovanje prema Hrvatskoj. Rat Srbije protiv Hrvatske nije nikad prestao, on i dalje traje, samo drugim sredstvima, rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, takvo se djelovanje danas odvija hibridnim metodama.

- Sada se odvija hibridno i oni jednostavno pokušavaju Hrvatsku, ali ne samo Hrvatsku, nego i regiju - destabilizirati na različite načine. Istovremeno vode, rekao bih, dobru međunarodnu politiku, koja, ako ne odobrava, onda barem prešućuje njihovo ponašanje, ustvrdio je Cvrtila.

Smatra da srbijanska vlast nije odustala od politike ni retorike iz 1990-ih te je pritom posebno prozvao Aleksandra Vučića.

- Na kraju krajeva, Vučić je dijete tih godina, sjećamo se kako je "hodočastio" po Hrvatskoj i poticao na agresiju. Bio je poticatelj, ako ne i aktivni sudionik rata protiv hrvatske države. On se od toga nije odmaknuo i okružio se takvim ljudima, od ministara do obavještajnog i vojnog kadra, rekao je.

Cvrtila je upozorio i na vojno jačanje Srbije.

- Naoružavaju se, i to napadačkim dalekometnim oružjem. To govori da njihove namjere nisu samo obrambene kao što tvrde. Pozivaju se na "drugo poglavlje". Jednostavno, Srbija nije doživjela katarzu kao Njemačka, a možemo reći i Hrvatska, nakon Drugog svjetskog rata. Sve što su radili, prešutno im se prešlo preko toga. Igraju na dvije, tri, četiri stolice. Sebe predstavljaju kao žrtve, rekao je.

Dodao je da Srbija ulaže znatne napore i u međunarodno lobiranje.

- Od Izraela su preuzeli metode jakog lobiranja, samo što za razliku od Srbije, Izraelci imaju uporište u tome što rade, ustvrdio je.

Kritike medijske i političke retorike iz Srbije

Govoreći o odnosu vlasti i medija u Srbiji te napadima na hrvatskog eurozastupnika Tonina Piculu kojeg se u Srbiji otvoreno nazivalo "ustašom", Cvrtila je rekao da srbijanski medijski prostor smatra pod snažnom kontrolom vlasti.

- Oni nemaju niti u jednom dijelu slobodne medije. Sve kontrolira Vučićeva stranka i politika. Što se tiče Tonina Picule, to je smiješno, rekao je.

Ocijenio je da bi takvi slučajevi mogli promijeniti i način na koji dio hrvatske političke scene gleda na vlast u Srbiji.

- S jedne strane to je dobro za Hrvatsku, pogotovo hrvatsku ljevicu. Sada kada vide da i oni koji jako podržavaju Srbiju na putu u EU i toleriraju različite nepodopštine koje se u Hrvatskoj događaju i objašnjavaju to na neke druge načine. Sami govore Vučićevom retorikom da se u Hrvatskoj rađa ustaštvo i tako dalje. Dobro je da vide i oni kakva je ta politika, rekao je.

Osvrnuo se i na sprovod Ratka Mladića i patrijarha Porfirija koji mu je predvodio opijelo.

- Dobro je i ovo što se dogodilo s Mladićem i Porfirijem. Mislim da će to malo otvoriti oči i ljevici koja nažalost ne razumije što se događa i kakve hibridne aktivnosti Srbija radi u Hrvatskoj, rekao je Cvrtila.

"Cilj je podijeliti i cijepati društvo"

Komentirajući srbijansku nabavu dalekometnog naoružanja i širi sigurnosni odnos prema Hrvatskoj, Cvrtila je rekao da problem ne vidi samo u postupcima Srbije nego i u načinu na koji se na njih reagira u Hrvatskoj.

- Problem je to što Srbija radi, ali mislim da imamo veći problem u Hrvatskoj. Prije svega moramo u političkom sektoru raščistiti te stvari da im postane jasno što se događa. "Hrvateki" kada počnu padati bombe vide tko je neprijatelj, a hibridne, podmukle, obavještajne i špijunske poteze teško vide, rekao je.

Dodao je da dio hrvatskog društva, prema njegovu mišljenju, zbog povijesnih i političkih veza ne razumije dovoljno odnose sa Srbijom i nasljeđe bivše Jugoslavije.

- S druge strane imate i ljude koji su generacijski vezani za Beograd, stotinjak godina, pa misle da su oni dobri. Ne razumiju što se u Jugoslaviji događalo. Kada povjesničari pokušavaju objasniti što se događalo, optužuje ih se za reviziju, a zapravo bi im trebalo dati prostor da objasne što se događalo, rekao je.

Cvrtila je zatim povezao više događaja u Hrvatskoj s onime što smatra sustavnom politikom iz Srbije.

- Ako pogledate što se dogodilo s Hajdukom, dan, dva kasnije s Armadom, s pokušajima umjetnika i različitih predstava u Hrvatskoj prošle godine... Mi to sve šutke trpimo, gledamo i promatramo. Ljevica kaže da je to u redu, da je to demokracija, ali kada sve stavite u kontekst, onda vidite da je to sustavna državna, velikosrpska politika. Cilj je podijeliti i cijepati društvo, ustvrdio je.

Kritike financiranja iz hrvatskog proračuna

Kritizirao je i odnos hrvatske politike prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi te financiranje pojedinih aktivnosti iz državnog proračuna.

- Drugi segment je u političkoj sferi koja na neki način stalno tolerira i pokriva tu situaciju. Imamo situaciju sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Dajemo im ogromna sredstva. Što je ključ, vrh obavještajnog rada? To je kada obavještajni rad prebacite na proračun protivnika. To se kod nas dogodilo. Ovo što oni rade kod nas, mi plaćamo iz svog proračuna, rekao je.

Spomenuo je i slučaj osobe za koju je rekao da je izazvala požar, a istodobno dobivala sredstva iz hrvatskog proračuna.

- Imamo situaciju da čovjek pali prirodu usred turističke sezone i dobije preko 200 tisuća eura poticaja iz hrvatskog proračuna, rekao je.

Cvrtila je zaključio da bi Hrvatska trebala preispitati način na koji promatra dio tih pitanja, uključujući položaj nacionalnih manjina.

- Moramo promijeniti neke stvari u pogledu razmišljanja, ali i ustavne kategorije. Trebamo dobro razmisliti jesu li nacionalne manjine most između hrvatskog i nekog drugog naroda ili su predmet razdora, zaključio je Cvrtila.