Dan Hrvata u Crnoj Gori

Hrvati u Crnoj Gori obilježavaju svoj dan. U povodu toga u susjednu je zemlju stigao i hrvatski ministar vanjskih poslova. Nakon misnog slavlja u katedrali svetog Tripuna u Kotoru, razgovarao je s tamošnjim biskupom Ivanom Štironjom, a večers će sudjelovati na središnjoj svečanosti Dana Hrvata u Tivtu. U Crnoj Gori je i naša dubrovačka ekipa. 

- Hrvati su danas jedna od najmanjih nacionalnih manjina u Crnoj Gori, manje ih je od 1 posto, ali isto tako od velikog značaja. Naime, čak 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore potječe od Hrvata. Hrvatska zajednica još od osamostaljenja Crne Gore uživala je dobar status. Ipak, njega je poremetila nestabilna politička situacija. Posljednjih godina na snazi je vleik sukob dviju političkih orijentacija - proeuropskog i onoga koji više naginje ka Srbiji i Rusiji što je rezultiralo brojnim sukobima, samo prošle godine za dvije crnogorske vlade izglasano je nepovjerenje, izvijestio je HRT-ov reporter Vicko Dragojević.

Današnja proslava prolazi u vrlo neizvjesnom trenutku u Crnoj Gori, čak dvjema vladama u posljednje dvije godine izglasano je nepovjerenje. Zapravo je na snazi sukob dvaju blokova, proeuropskog i onog koji naginje Srbiji i Rusiji. Rješenje tog sukoba odredit će i sudbinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori, istaknuo je.

- Pogrešnim odabirom prioriteta i određenih tema zapali smo u institucionalnu krizu u kojoj smo i dalje i Hrvati kao najmalobrojnija, a opet autohtona i vitalna zajednica proživljava na poseban način tu jednu institucionalnu i društvenu tjeskobu, rekao je Adrian Vuksanović, predstavnik bokeljskih Hrvata i bivši crnogorski ministar.

- Mi podržavamo Crnu Goru kao zemlju koja želi ostvariti europsku perspektivu. Ja mogu samo reći da u zadnjih 30 godina možemo bilježiti dobre odnose, oni mogu biti još i bolji, ima tu i otvorenih pitanja, ali evo prije možda nepunih 2-3 mjeseca suočila se Crna Gora i s prošlošću, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

- Hrvatska treba stabilnog susjeda, a to je Crna Gora, poručio je Grlić Radman. Ako susjedstvo nije stabilno, onda je to veliki problem, kazao je dodavši da je Zapadni Balkan postao poligon za geostrateška nadmetanja te da "ne želimo ovdje vidjeti prelijevanje kriznih situacija".

Brojni dužnosnici na obilježavanju

Program obilježavanja Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori započeo je svetom misom za hrvatski narod u Crnoj Gori i za domovinu, u katedrali svetoga Tripuna u Kotoru. Svečanoj misi nazočio je i Grlić Radman, koji se potom u kotorskoj biskupiji susreo s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom.

Uz hrvatskog šefa diplomacije u obilježavanju Dana hrvatske manjine u Crnoj Gori sudjeluju i članica Europskog parlamenta Sunčana Glavak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predstavnici lokalnih uprava Dubrovnika, Konavala, kao i Zrinska garda, koja promiče baštinu hrvatske plemićke obitelji Zrinski.

- Dan hrvatskoga naroda prilika je da se prisjetimo svih dostignuća u unaprjeđivanju položaja Hrvata u Crnoj Gori i postojanosti kao autohtonog naroda na ovim prostorima, kao i u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj nemjerljiv doprinos, poručio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.

Tijekom cijele godine zastava je istaknuta na pročelju Doma kulture 'Josip Marković' u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

Prema Zakonu o isticanju i upotrebi nacionalnih simbola, na zgradama općina u kojima po posljednjem popisu stanovništva ima više od 5 posto Hrvata, a to su općine Tivat i Kotor, na dan 13. siječnja mora se vijoriti hrvatska zastava.

Na današnji dan

Današnji dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13. siječnja poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Karike.

Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju, o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.

Hrvatska manjina u novom sazivu crnogorskog parlamenta nakon izbora 2020. po prvi put nakon 18 godina nema svog zastupnika. Za zastupničko mjesto Hrvata u Skupštini Crne Gore prvi put su se natjecale dvije političke stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je dosad bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS), koje nisu uspjele osvojiti dovoljan broj glasova za zajamčeni mandat. Na tim izborima HGI je osvojio 1.106 glasova ili 0,27 posto, a HRS 496 glasova ili 0,12 posto. Za zajamčeno zastupničko mjesto bilo je potrebno osvojiti oko 1.500 glasova.

Hrvati u lokalnom parlamentu općine Tivat imaju tri zastupnika, dok u općini Kotor na proteklim lokalnim izborima nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat.