07:45 / 12.05.2021.

Autor: Branka Slavica/HRT

Debata o Meštrovićevim "Indijancima": "Ovo je početak dijaloga"

"Indijanci“ Ivana Meštrovića postavljeni su 1928.

"Indijanci“ Ivana Meštrovića postavljeni su 1928.

Foto: Agenda: Svijet / HRT

U Chicagu još uvijek nema odluke o sudbini 41 spornog spomenika koji prema ocjeni stručnog savjeta grada na neprimjeren način prikazuju povijest. Među njima su i „Indijanci“ velikog umjetnika Ivana Meštrovića postavljeni 1928. na ulazu u Grant park, a izrađeni po narudžbi privatne Zaklade Ferguson.

Javnoj raspravi pridružila se i Hrvatska. U sklopu Projekta o spomenicima Chicaga, u suradnji s gradskim vlastima, hrvatsko je Veleposlanstvo u Washingtonu organiziralo virtualni panel o djelu i životu, povijesnom i umjetničkom kontekstu u kojem je djelovao proslavljeni kipar.


Zanimanje za virtualnu raspravu koju je moderirao veleposlanik Pjer Šimunović bilo je veliko.


- Indijanci su posvuda i nigdje u američkoj povijesti. Stereotipno prikazivanje vraća nas u prošlost. To nalazimo u umjetnosti, povijesti, antropologiji, kazala je govoreći o posljedicama kolonijalizma Katrin Phillips, docentica povijesti američkih Indijanaca na Koledžu Macalester u Minnesoti i pripadnica starosjedilačkog naroda Ojbiwe.


Za nju nema sumnje da je Ivan Meštrović bio izvrstan umjetnik, ali su „njegovi Indijanci u Chicagu maskote“ i ona bi ih sa svojom djecom zaobišla jer im ne bi znala objasniti što predstavljaju.


Maria Dugandzic-Pasic, autorica knjige „Croatians of Chicagoland“, govorila je o potpuno drukčijem iskustvu, ponosu s kojim potomci Hrvata svojoj djeci govore o jednom od simbola grada čiji je autor hrvatsko-američki umjetnik.


- Ovo je početak dijaloga u našem gradu u kojem žive potomci velikog broja etničkih skupina, htjela bih da moja djeca čuju i vašu stranu priče. Mi smo ponosni na Meštrovića, ali drago mi je čuti vaše argumente o kojima nismo razmišljali ranije, kazala je Dugandzic-Pasic i predložila postavljanje ploče pored spomenika koja bi dala pojašnjenje o umjetniku i njegovu djelu.

Rose Miron, direktorica Centra za studije o američkim Indijancima i autohtonim narodima, govorila je o razdoblju u kojem je nastalo Meštrovićevo djelo izloženo u Chicagu. Doba je industrijalizacije zemlje, diljem Amerike pojavljuju se spomenici Indijancima koji izražavaju “imaginaciju bijelog čovjeka o starosjediocima, njihovu uklapanju u američki narativ o progresu”.


Erica Doss, profesorica Američkih studija sa Sveučilišta Notre Dame u Indiani, kazala je kako umjetnička djela izložena na javnim površinama održavaju političke, socijalne i ekonomske okolnosti u kojima su nastala. Meštrovićevi Indijanci bili su zamišljeni kao “čuvari vrata” u Grant parku.


O Meštrovićevu životnom i umjetničkom putu, okolnostima u kojima je prihvatio izradu spomenika američkim starosjediocima, njegovim umjetničkim uzorima i pravcima koji dominiraju u razdoblju nastanka “Strijelca” i “Kopljanika”, njegovu političkom idealizmu, otkrivši američkim sugovornicima brojne nepoznate detalje o umjetniku, govorili su profesor Dalibor Prančević sa Sveučilišta u Splitu i Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu.


Meštrovićev posljednji student, umjetnik David Mooni, emotivno se prisjetio studiranja uz velikog majstora na Sveučilištu Notre Dame. 


- Moć umjetnosti za mene je priča o Meštroviću, a još kao dječaka fascinirale su me te dvije skulpture u Chicagu. Tada nisam znao tko je Meštrović koji je kasnije postao tako važan dio mog života, kazao je Mooni.


- Naravno da je odluka o tome kako će izgledati Chicago na čelnicima grada. Ali, Chicago je i svjetski grad. “Strijelac” i “Kopljanik” djela su umjetničke vrijednost, a mi smo ponosni na Ivana Meštrovića. Željeli smo dijalog o kompleksnoj temi i nadamo se da smo pridonijeli debati koja se vodi u Chicagu, zaključio je hrvatski veleposlanik u SAD-u, Pjer Šimunović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!