Deković: Iran i Ukrajina ne djeluju sami, ključni su podaci saveznika

U emisiji Studio 4 gostovao je Denis Deković, vojni analitičar i umirovljeni časnik Hrvatske vojske, koji je komentirao aktualna sigurnosna pitanja – rat na Bliskom istoku, rusko-ukrajinski sukob, ali i napad na Povorku ponosa u Berlinu.

Napad u Berlinu

Govoreći o napadu u Berlinu, Deković je istaknuo da je njemačka obavještajna zajednica napravila ozbiljan propust, podsjetivši da je njemački ministar unutarnjih poslova sredinom srpnja upozorio na mogućnost terorističkog udara na kritičnu infrastrukturu ili javna okupljanja.

– Ogroman je to propust BND-a, odnosno cijele obavještajne zajednice u Njemačkoj. Prije desetak dana ministar unutarnjih poslova javno je objavio podatke o tome da postoji prijetnja i da se nešto priprema, rekao je Deković.

Dodao je kako demokratske države često nerado posežu za restriktivnim mjerama koje bi mogle ograničiti svakodnevne aktivnosti građana i njihove slobode, ali smatra da je u ovom slučaju reakcija trebala biti odlučnija.

– Njemačka ima dugu povijest terorističkih napada, posebno islamističkih skupina, tako da je ovo ozbiljan propust cijelog sigurnosnog sustava, kazao je.

Deković je istaknuo i da je moguće da je dio fokusa njemačkih sigurnosnih službi usmjeren prema istoku Europe i Rusiji zbog aktualnih geopolitičkih napetosti, no to, prema njegovim riječima, ne može biti opravdanje za propust u zaštiti građana.

– Posebno jer se radi o poznatom članu islamističkih organizacija koje već godinama predstavljaju prijetnju i aktivno djeluju, zaključio je Deković.

Rat na Bliskom istoku

Govoreći o sposobnostima Irana da precizno pogađa američke vojne ciljeve na Bliskom istoku, Denis Deković istaknuo je kako Teheran samostalno nema kapacitete za takvu razinu preciznosti.

Dodao je kako je Iran i ranije pokazao određenu sposobnost napada na nepokretne ciljeve, poput američkih baza u regiji Zaljeva, ali da preciznost takvih udara ovisi o dostupnosti obavještajnih podataka i satelitske navigacije.

Objasnio je da u svijetu danas postoje četiri glavna sustava geopozicioniranja – američki GPS, europski Galileo, kineski Beidou i ruski Glonass.

– Glonass je stari sovjetski sustav koji je gotovo bio ugašen, ali ga je Vladimir Putin ponovno aktivirao. Danas je on praktički pandan GPS-u, a njegova komercijalna preciznost je između dva i sedam metara, kazao je.

Prema njegovim riječima, takva razina preciznosti dovoljna je za navođenje projektila na velike i nepokretne ciljeve.

– U okolnostima o kojima govorimo i s obzirom na veličinu projektila kojima Iran napada američke i druge baze u Zaljevu, ta pogreška je zanemariva, rekao je Deković.

Smatra da Iran takve operacije ne može provoditi potpuno samostalno te da mu pomoć stiže izvana.

– Siguran sam da Rusi daju podatke. U kojoj mjeri to čine Kinezi, to ne mogu tvrditi, ali definitivno Iran to ne može sam raditi, zaključio je.

Rusko ukrajinski sukob

Govoreći o ukrajinskim napadima dalekometnim dronovima i raketama na ruske ciljeve, među kojima su i velike rafinerije u moskovskoj oblasti, Deković smatra da takva preciznost ne bi bila moguća bez potpore zapadnih obavještajnih službi.

– Definitivno ne. Od početka rata američki stručnjaci, odnosno CIA, dijele obavještajne podatke s ukrajinskim službama. Sve zemlje NATO-a, a posebno europske države, umrežene su s ukrajinskom obavještajnom zajednicom, rekao je.

Dodao je kako Ukrajina, osim neposrednih obavještajnih podataka koje dobiva od saveznika, koristi i satelitske navigacijske sustave poput GPS-a.

– Moramo uzeti u obzir i da u niskoj orbiti oko Zemlje leti gotovo 11.000 Starlinkovih satelita koji, osim omogućavanja navođenja, služe i za prikupljanje podataka te održavanje komunikacije između svih sustava kojima Ukrajina upravlja, objasnio je.

Deković je istaknuo kako ukrajinski napadi nisu usmjereni samo na same rafinerije, nego na njihove najosjetljivije dijelove.

– Ukrajina ne pogađa samo rafinerije. Ona cilja određene dijelove postrojenja koji tim rafinerijama nanose najveću štetu, kazao je Deković.