Deković: Rusija pritiscima testira jedinstvo NATO-a

Nove zračne uzbune na Baltiku ponovno otvaraju pitanje sigurnosti istočnog krila NATO-a. Latvijske vlasti upozorile su stanovnike na moguću prijetnju iz zraka, dok je Poljska istodobno podigla protuzračnu obranu u stanje pripravnosti. Sve učestaliji incidenti s dronovima dodatno pojačavaju zabrinutost zbog mogućeg prelijevanja rata u Ukrajini na teritorij članica NATO-a.

Napetosti rastu u trenutku kada Ukrajina pojačava napade na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu, dok Moskva upozorava države koje vojno podupiru Kijev.

O sigurnosnoj situaciji na istočnom krilu NATO-a i mogućnosti daljnje eskalacije u emisiji Studio 4 govorio je vojni analitičar Denis Deković.

Deković upozorava da incidenti u zračnom prostoru NATO-ovih članica na Baltiku nisu novi, nego traju praktički od početka ruske agresije na Ukrajinu. Smatra da je sukob dosegnuo visoku razinu eskalacije te da se sadašnja faza može opisati kao rat iscrpljivanja.

- Incidenti jesu prečesti, ali su kontinuirani. To se događa otkad je počela ruska agresija na Ukrajinu. Trenutačno se nalazimo u fazi sukoba, koju bismo mogli nazvati totalnim ratom iscrpljivanja. Svjedoci smo kontinuiranih prijetnji koje dolaze iz Rusije, uključujući prijetnje nuklearnim oružjem. Za sada nemam informacija koje bi upućivale na to da će do nuklearnog napada doći, ali to ne znači da ta prijetnja od početka agresije nije u određenoj mjeri realna, rekao je Deković.

"Istočno krilo NATO-a pod sve većim pritiskom"

Deković smatra da udaljenost od rata utječe na percepciju opasnosti u hrvatskom društvu, dok se zemlje bliže ruskoj granici sustavnije pripremaju za moguće krizne situacije.

- Čini mi se da mi, s obzirom na našu distancu od tog rata, toga ponekad nismo dovoljno svjesni. Definitivno bismo se kao društvo morali malo više pripremati. Vidimo da se ostale zemlje, posebno one istočnije, sustavno spremaju, iako pritom ne opterećuju normalan život građana. Pripreme ipak moraju postojati, istaknuo je.

Govoreći o upozorenjima koja posljednjih dana dolaze iz Poljske i Finske, Deković ističe da unutar NATO-a postoji jedinstvo, ali i različiti pristupi mogućem odgovoru na ruske prijetnje.

- NATO, Europska unija i njihove članice pokazuju jedinstvo, ali reakcije unutar pojedinih zemalja kreću se od velikog opreza do velike suzdržanosti. Poljski premijer Donald Tusk smatra da bi Rusija u narednim mjesecima mogla pokrenuti ozbiljne napade dronovima i projektilima na neke članice NATO-a, prvenstveno na istočnom krilu, naveo je.

Prema njegovim riječima, takvi bi potezi mogli imati cilj provjeriti koliko je Savez spreman zajednički odgovoriti na sigurnosnu prijetnju.

- Tusk upozorava da bi takvi napadi prvenstveno mogli služiti testiranju jedinstva NATO-a i spremnosti članica na aktivaciju članka 5 o zajedničkoj obrani, koji Rusija, prema njegovoj procjeni, doživljava više kao teoretsku nego stvarnu obvezu članica, kazao je.

"Rusija pokušava testirati jedinstvo NATO-a”

Istodobno, Deković navodi i drukčiju procjenu finskog predsjednika Alexandera Stubba.

- Stubb smatra da Rusija nema ni interesa ni kapaciteta za otvoreni sukob s NATO-om. Finska je pritom iznimno svjesna ruskih namjera jer danas čini gotovo polovicu neposredne granice NATO-a s Rusijom, rekao je.

Deković zaključuje da je cilj ruskih pritisaka stvaranje nesigurnosti unutar članica Saveza i slabljenje potpore Ukrajini.

- Uglavnom se svi slažu da je riječ o strategiji eskalacijom do deeskalacije, odnosno stvaranju nesigurnosti unutar članica NATO-a kako bi se utjecalo na javno mnijenje i oslabila potpora Ukrajini. Time bi Rusija pokušala ostvariti svoje političke i ratne ciljeve, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: