19:31 / 11.09.2021.

Autor: Danko Družijanić/T.V./Dnevnik/HRT

Događaji koji su obilježili i odredili svijet u proteklih 20 godina

Događaj koji je promijenio svijet

Događaj koji je promijenio svijet

Foto: HTV / HRT

Napad na SAD 11. rujna 2001. užasnuo je svijet, ali i pokrenuo niz događaja, posebice na Bliskom istoku i u srednjoj Aziji, no posljedice su se osjećale posvuda. Terorizam, nestabilnost i strah postali su uobičajeni čak i za najrazvijenije i vrlo sigurne dijelove Europe i svijeta. Danko Družijanić u središnjem Dnevniku HTV-a donosi pregled svega što se zbivalo od toga dana pa do danas.

Prije točno dvadeset godina u rano jutro skupina terorista otima 4 zrakoplova u SAD-u i napada tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i zgradu Pentagona. Četvrti oteti zrakoplov nije ispunio svoju ubilačku misiju, putnici su pružili otpor i spriječili napad. Ubijeno je gotovo 3000 nevinih ljudi, 25 tisuća je ozlijeđeno.

SAD je locirao krivca - ekstremna islamistička skupina Al-Qa'ida. Njezino utočište - Afganistan. Ondje se svojedobno njihov lider Osama bin Laden s mudžahedinima borio protiv Sovjetskog Saveza. 

I već u listopadu počinju zračni napadi SAD-a i saveznika na talibane i Al-Qa'idu. Uz specijalne snage na terenu i borce afganistanskog Sjevernog saveza, talibani su poraženi i protjerani u planinske vrleti. Potraga za neprijateljem br. 1 - Bin Ladenom, međutim, nije urodila plodom.

U travnju 2002-e Amerikanci počinju s izgradnjom prijelazne vlasti i obnovom Afganistana. Za prvu ruku odobrava se 38 milijardi dolara.

U proljeće 2003-e SAD se okreće prema Iraku, od režima Saddama Husseina traži da preda oružje za masovno uništenje, a kada to nije učinjeno, počinje velika vojna operacija. Nakon samo tri tjedna Amerikanci ulaze u Bagdad.

Idućih godina na ruševinama iračke države, stvara se nova prijetnja, "Islamska država u Iraku", dotad bliska Al-Qa'idi. Pridružuju im se mnogi bivši pripadnici Saddamovih snaga sigurnosti. Od 2010. njihov je emir Abu Bakr al-Baghdadi, a skupina postaje poznata kao "Islamska država Iraka i Levanta", Daesh na arapskom.

2011. - američka vojska počinje povlačenje iz Iraka, gdje, nota bene, nikad nisu pronađeni dokazi o oružju za masovno uništenje.

U svibnju te godine u dramatičnoj akciji američkih specijalaca iz postrojbe SEAL, pod okriljem noći, u okolici Abbottabada u Pakistanu, likvidiran je Osama bin Laden, deset godina nakon početka lova na njega. Njegova Al-Qa'ida već je godinama prije znatno oslabljena.

Tih godina ISIL je nedvojbeno najveća prijetnja - tijekom 2014. kontrolira trećinu Iraka i velike dijelove Sirije, gdje inače bjesni složeni građanski rat. Čini monstruozne zločine diljem svijeta. 

2015. - počinje velika kampanja zapadnih sila, a zatim i Rusije protiv ISIL-a, i do kraja 2017. svedeni su na "ostatke ostataka". 2019. na sjeverozapadu Sirije, pri napadu američkih specijalaca, vođa ISIL-a Al-Baghdadi aktivira eksploziv, ubija sebe i dvoje djece.

U veljači 2020-e predstavnik SAD-a i vođa talibana sastaju se i potpisuju sporazum o "dovođenju mira u Afganistan". U dogovor nije uključena tadašnja vlada u Kabulu. Amerikanci obećavaju da će se povući do svibnja 2021.

Novi predsjednik Joe Biden produljuje rok za povlačenje Amerikanaca na kraj kolovoza, a onda se sredinom tog, prošloga mjeseca iznenađujuće brzo raspadaju afganistanska vlast i vojska. Talibani preuzimaju kontrolu. Iz zračne luke u Kabulu, u dva tjedna, evakuirano je više od 120 tisuća ljudi. U napadu ISIL-ova bombaša ubijeno je gotovo 170 ljudi, među kojima 13 američkih vojnika.

Talibani su obećali svijetu da više neće, kao prije dva desetljeća, pružati utočište terorističkim organizacijama. Prije četiri dana imenovali su novu afganistansku vladu, sastavljenu velikim dijelom od tvrdolinijaša.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!