"Dok BiH ne ostvari napredak na putu prema EU-u, ostaje međunarodna supervizija"

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca pozvao je u petak političare u toj zemlji da se uozbilje i iskoriste 2025. za postizanje dugo očekivanog napretka na putu prema članstvu u EU-u, upozoravajući ih kako si ne smiju dopustiti da to bude još jedna godina propuštenih prilika.

U posebnoj je kolumni Soreca podsjetio da su prvi mjeseci 2024. bili poticajni jer je ta zemlja donijela važne reforme, što je dovelo do zelenog svjetla Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora, no odmah nakon toga došlo je do zastoja i blokada pa pregovori još nisu ni na vidiku.

Istaknuo je da, osim što su iznevjerili vlastita obećanja kako će nastaviti s donošenjem reformskih zakona, vlasti u BiH nisu bile u stanju usuglasiti ni plan reformi koji bi im omogućio aktiviranje milijarde eura financijske pomoći za tu zemlju u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan. 

- Tijekom 2024. jednako tako svjedočili smo neprihvatljivim prijetnjama po ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine koje je demokratski svijet jedinstveno osudio, istaknuo je Soreca, koji osim veleposlaničke obnaša i dužnost posebnog predstavnika EU-a za BiH.

Razočaravajućim je nazvao ponašanje bosanskohercegovačkih političara optužujući ih da djeluju suprotno interesima građana.

Aludirajući na rasprave koje se u BiH vode o tome treba li ona još visokog predstavnika s izvršnim ovlastima, čemu se posebice protive političari iz Republike Srpske, Soreca je poručio da opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikad nije trebala biti stalna, no trenutačno stanje je takvo da je nužna.

Uvjeti za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), izrijekom je kazao, nisu ispunjeni pa kako zemlja bude pravila iskorake na europskom putu tako se može očekivati da se "prioritet da domaćim rješenjima".

Odgovornost za to, istaknuo je, isključivo je na domaćim političarima. 

Soreca je podsjetio i kako BiH već 15 godina nije poduzela ništa kako bi provela presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", kojom je prvi put utvrđena diskriminacija građana u izbornom procesu na temelju njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

S tim u vezi upozorio je da će se Ustav i izborni zakon BiH neizbježno morati mijenjati na putu prema Europskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija u skladu s presudama Europskog suda. 

- Riječ je o izgradnji društva gdje svaki građanin odlučuje o svojoj sudbini, gdje se podržava pravna država i gdje se potpuno ostvaruje potencijal ove zemlje, poručio je šef delegacije EU-a.