20:00 / 02.11.2021.

Autor: Dragan Nikolić/Jasna Paro/V.K./Dnevnik/IMS/HRT

Donesena dva važna dogovora u Glasgowu

Samit u Glasgowu

Samit u Glasgowu

Foto: Evan Vucci / Pool via REUTERS

Dva važna dogovora postignuta su danas na klimatskom summitu u Glasgowu. Najprije je donesena Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta, a zatim postignut i sporazum o smanjenju emisije metana, plina koji je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako 80 puta snažnije zagrijava planet od ugljikova dioksida, metan, naime, iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se CO2 zadržava u njoj stotinama godina.

Šume apsorbiraju ugljikov dioksid, pa mogu smanjiti njegovu globalnu prisutnost za više od trećine. Jednako su stoga važne kao i dekarbonizacija svjetskih ekonomija. Znanstvenici tvrde da je samo lani nestalo područje pod šumom veće od teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Tema je to koja postaje dio vanjskopolitičke agende SAD-a, ali i dio domaćih američkih politika. 

- Sjedinjene Države pomoći će svijetu da postigne naš zajednički cilj, a to je zaustavljanje krčenja šuma i oporavak najmanje dodatnih 200 milijuna hektara šuma i drugih ekosustava do 2030. Na tom tragu poduzet ćemo mjere i da tržišta prepoznaju ekonomsku vrijednost tih prirodnih spremišta ugljika, na usklađivanju investicija privatnog sektora i naših klimatskih ciljeva, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.

Za provedbu sporazuma izdvojit će se malo više od 19 milijardi dolara javnog i privatnog novca. Dio tog iznosa odlazi zemljama u razvoju za obnovu oštećenog zemljišta, borbu protiv šumskih požara i potporu autohtonim zajednicama. Potpis na dokument stavile su države na koje otpada 85 posto svjetskih šuma. Među njima su i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim su teritorijima velika prostranstva tropskih kišnih šuma. Ali i Kanada i Rusija.

- Radi stvaranja karbonski neutralne ekonomije najkasnije do 2060., Rusija se oslanja na jedinstvene šumske ekosustave i njihovu sposobnost apsorpcije CO2 i proizvodnje kisika. Uostalom, na našu zemlju otpada oko petine svjetske površine pod šumama. Poboljšavamo upravljanje šumskim resursima. Borimo se protiv ilegalnog krčenja i šumskih požara, proširujemo ponovno pošumljene površine, naglasio je Vladimir Putin, ruski predsjednik.

Znanstveni podaci pokazuju da su u posljednjem desetljeću šume godišnje iz atmosfere uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija CO2 iz fosilnih goriva i cementa.

- Završimo to globalno masakriranje motornom pilom, dopustimo da očuvanje šuma pokaže rezultate. To podrazumijeva dugoročna i održiva radna mjesta te ekonomski rast. Današnja odluka nije samo ključna u borbi za ovladavanje rastom globalne temperature, ona znači i golemu ekonomsku šansu, ističe Boris Johnson, britanski premijer.

- Hrvatska zaštitu prirode doživljava ozbiljno. Imamo četvrti najmanji ugljikov otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika dvostruko je veća od europskog prosjeka, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer.

Druga konkretna stavka danas u Glasgowu - globalni dogovor o smanjenju drugog po prisutnosti stakleničkog plina u atmosferi, metana. Gotovo stotinu država - ne i Indija, Kina i Rusija - obvezalo se na smanjenje njegovih emisija za 30 posto do 2030., što znači manje zagrijavanje planeta za 0,3 stupnja u sljedeća dva desetljeća.



video thumb

Jasna Paro je za Dnevnik HTV-a rekla kako je ovaj samit lidera nadišao početna očekivanja. Lideri ne da su rekli gdje smo stali i zapeli nakon velikog dogovora u Parizu, već su mnogi došli s čvrstim jamstvima za smanjenje stakleničkih plinova uključujući i Hrvatsku koja je najavila da će smanjiti za 45 posto stakleničke plinove do 2033. godine

- Osim dvije velike odluke o šumama i metanu, treba se spomenuti i Indija koja je 3 u svijetu po proizvodnji stakleničkih plinova, danas je najavila da će biti klimatski neutralna 2070. godine i najavili su da će do 2030. godine između 50 i 60 posto svojih potreba za električnom energijom dobivati iz obnovljivih izvora, rekla je Paro i dodala kako je to dobra vijest za svijet.

Južna Afrika je dobila jamstva da će za odustajanje od ugljika dobiti financijsku pomoć za početak od devet milijardi dolara. Hrvatska je također rekla kako će odustati od ugljena do 2033. godine.

- 12 je država reklo kako će do 2050. godine smanjiti stakleničke plinove iz maritimnog sektora. Imamo puno malih inicijativa koje su sve u službi velikog cilja da zatopljenje našeg planeta ne prijeđe 1,5 stupnja Celzijusa do kraja stoljeća, izvijestila je Paro.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!