Đukanović: Ovo je točno to što smo planirali da ćemo ostvariti

20.03.2023.

12:53

Autor: T.V./Dnevnik/HRT

Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista

Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista

Foto: Stevo Vasiljevic / REUTERS

Crnu Goru čeka drugi krug predsjedničkih izbora. Crnogorci će novog predsjednika izabrati između aktualnog Mile Đukanovića, koji je u prvom krugu osvojio 35 posto glasova, te Jakova Milatovića, čelnika prosrpskog Pokreta Evropa sad, koji je dobio podršku 29 posto birača.


 Prvi krug izbora u Podgorici je pratila Kristina Pešić

- Milo Đukanović osvojio je 120 tisuća glasova i uvjeren je da postoje rezerve ili, kako on kaže, glasački džepovi koji će mu pomoći da upravo on pobijedi u drugom krugu jer smatra da je jedino on jamstvo budućnosti Crne Gore kao zemlje koja je proeuropska, multietnička i građanska, javila je Pešić u HTV-ovu Dnevniku u podne.

- Proeuropski je orijentiran i prosrpski kandidat Pokreta Europa sad! Jakov Milatović, koji je uvjeren da će Đukanovića poslati u političku mirovinu. Isto to žele i druga dva kandidata koja nisu uspjela ući u drugi krug pa su već sinoć pozvali svoje birače da u drugom krugu glasaju za Milatovića, kaže Pešić, dodajući da su analitičari uoči izbora isticali da bi Đukanoviću najveći konkurent mogao biti upravo Milatović, osobito ako mu potporu u drugom krugu daju stranke koje su nakon 2020. formirale parlamentarnu većinu, što se i dogodilo.

- Ovo je točno to što smo planirali da ćemo ostvariti - kao što znate, o tome smo i javno govorili i o tome su govorili rezultati istraživanja javnog mišljenja, dakle ostvario sam 36 posto glasova, u apsolutnim brojevima to je malo iznad 120 tisuća glasova, rekao je Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore i kandidat Demokratske partije socijalista.

- Ovo je pobjeda svih onih koji su baklju slobode u prethodnih trideset godina nosili u Crnoj Gori i hvala im na tome. Ovo je zajednička pobjeda onih koji su u prethodnih trideset godina bili diskriminirani, čija su djeca napustila Crnu Goru trbuhom za kruhom, poručio je Jakov Milatović, kandidat Pokreta Evropa sad.


Đukanović će, prema ocjenama analitičara u Crnoj Gori, morati mobilizirati cjelokupno biračko tijelo, uključujući i iseljenike koji ga tradicionalno podržavaju, jer je na nedjeljnim izborima u odnosu na one 2018., na kojima je pobijedio u prvom krugu, imao 57 tisuća glasova manje.

- Sada slijede dinamične aktivnosti i potpuna mobilizacija biračkog tijela, onog koje je lojalno europskoj i građanskoj ideji, i siguran sam da pobjeda neće izostati 2. travnja. Nastavljamo, za Crnu Goru, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović.

Đukanović će, kako se očekuje posebno morati motivirati manjine u Crnoj Gori, jer je u općinama u kojima žive zabilježena niska izlaznost. Tako je u većinski Albancima nastanjenom Ulcinju izlaznost bila svega 30 posto, dok u općinama na sjeveru, koje pretežno naseljavaju Bošnjaci, izlaznost birača nije prešla 40 posto.

Već je izvjesno da će Đukanovićev protukandidat Jakov Milatović imati podršku svih stranaka prosrpske orijentacije, ali i dijela centra, koji predvode aktualni premijer Dritan Abazović i Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koji je i bio kandidat na predsjedničkim izborima i imao je 11 posto podrške.

Milatovićeva Europa sad, koja po gospodarskom diskursu pretendira biti stranka centra, ima teret bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je imala veliki utjecaj na formiranje prethodne vlade, nastale nakon što je ujedinjena oporba na parlamentarnim izborima 2020. porazila Mila Đukanovića, u kojoj je Milatović bio ministar ekonomskog razvoja.

Najveći uspjeh te vlade, koju je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić nazvao apostolskom, bilo je povećanje minimalne plaće u Crnoj Gori s 220 na 450 eura.

Milatović je zajedno s Milojkom Spajićem, ministrom financija u toj vladi, osnovao Pokret Europa sad, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svog jednogodišnjeg mandata.

Dio analitičara u Podgorici, smatra da su stanovnici Crne Gore nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poslali jasnu poruku da žele stavljanje u fokus socijalnih i gospodarskih tema.

- Građani više ne žele podjele, i žele izići iz tog okvira. Građani su umorni pričati o neovisnosti Crne Gore, ugroženosti zemlje, nitko ne osjeća da je država ugrožena. Građani žele gospodarsku priču, i socijalne i gospodarske teme su dobile svojih pet minuta, kazao je za RTCG analitičar Miloš Bešić, ocjenjujući da je rezultat prvog kruga poruka svim političkim akterima da se prestanu baviti podjelama i metafizičkim političkim pitanjima.

Na drugoj strani Ana Nenezić iz NVU Centar za monitoring tvrdi da je Pokret Europa sad narastajuća stranka, koja je dominantno populistička, ali šalje poruke koje su biračima pitke i na koje reagiraju pozitivno. Ona je istaknula da će, ako se ovakva tendencija nastavi, Europa sad biti ta stranka koja će se pitati o potencijalnoj koaliciji na parlamentarnim izborima i na koji način će biti formirana vlast.

- Imaju snagu da mogu biti dominantni za pregovaračkim stolom i da drugim strankama centrističkog bloka kažu - uzmi ili ostavi, rekla je Nenezić za TV Vijesti.

Krah je na predsjedničkim izborima doživio Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta te blizak suradnik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, kojega je podržali 19 posto birača. On je u prvom obraćanju dao punu podršku Jakovu Milatoviću, te je pozvao svoje birače da ga podrže.

SDP-ova Draginja Vuksanović Stanković, nakon rezultata od svega 3 posto podrške, podnijela je ostavku na sve funkcije u njezinoj stranci.

Crnogorski birački spisak broji 540 tisuća glasača, dok sama država prema posljednjem popisu ima 620 tisuća stanovnika. Vjeruje se da je znatan broj iseljenika i dalje upisan u birački spisak pa analitičari očekuju njihov dolazak u Crnu Goru početkom travnja.

Slična situacija dogodila se tijekom referenduma o neovisnosti kada su Đukanovićeve pristalice iz iseljeništva plaćenim čarter letovima dolazile na glasanje.

Izlaznost birača na ovim predsjedničkim izborima bila 63,1 posto, a na referendumu prije 17 godina 86,3 posto.   

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!