Dva zakona i dalje zapreka na europskom putu BiH, Čović optimističan

Unatoč sve snažnijim pozivima EU-a da ubrza reforme potrebne za otvaranje pristupnih pregovora, BiH se i dalje suočava s političkim blokadama. Dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio deblokadu rada Doma naroda i usvajanje ključnih europskih zakona, ministar pravosuđa Davor Bunoza upozorava da su izgledi za njihov skoriji prolazak mali.

Šef delegacije EU u Sarajevu Luigi Soreca ponovo je ovog tjedna upozorio kako bez usvajanja zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i o sudovima, odnosno o prizivnom odjelu državnog suda BiH, ne može računati na početak pristupnih pregovora, iako je Europsko vijeće suglasnost za to dalo još u ožujku 2024. godine.

- Ovog tjedna zemlja ima priliku napraviti korak naprijed i unaprijediti vladavinu prava usvajanjem dva zakona i to zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV BiH) i zakona o sudovima, koji će se, po svemu sudeći, naći na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda parlamenta BiH. Pozivam sve političke lidere da pokažu svoju posvećenost i nastave rad po ovom pitanju, kazao je Soreca ističući kako je to jedini način da BiH pokuša nadoknaditi dramatični zaostatak u procesu europskih integracija u usporedbi s drugim državama regije, gdje brzi napredak bilježe Crna Gora i Albanija.

Čović očekuje deblokadu parlamenta, vjeruje u usvajanje EU zakona

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je u utorak preuzeo dužnost rotirajućeg predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH, najavio je kako će učiniti sve ne bi li se rad tog tijela deblokirao, što uključuje i usvajanje zakona bitnih za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Novinarima u Sarajevu je kazao kako je tijekom dana obavio razgovore s predsjednicima klubova tri naroda i s njima načelno dogovorio da se izbjegavaju konfliktne situacije i pokuša usvojiti zakone i odluke koji su nesporni, a takvih je već više od 150.

Svi oni već mjesecima čekaju na potvrdu u Domu naroda zbog drugih spornih zakona i odluka neprihvatljivih nekima od stranaka odnosno nacionalnih klubova. Takvi su i zakoni o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH, bez čijeg usvajanja BiH ne može otvoriti pregovarački proces s Europskom unijom.

- Prije nego što ta dva zakona ponovo dođu na dnevni red, kako je pojasnio Čović, pokušat će se "očistiti" ono što je nesporno i to na sjednici koja bi trebala biti održana 30. lipnja. Nakon toga će uslijediti pokušaj usuglašavanja ukupno 19 zakona koji su nekome sporni.

Čović je istaknuo kako je njegova. ali i želja drugih zastupnika u Domu naroda da BiH prestane zaostajati u procesu europskih integracija u odnosu na druge države regije pa i Ukrajinu i pritom računa na pomoć "prijatelja iz Unije, a posebice one iz Hrvatske".

Hrvatska a posebice premijer Andrej Plenković je, kako je istaknuo, i do sada imala ključnu ulogu u europskom putu BiH i vjeruje da će se to i nastaviti "koliko god je BiH nesposobna za unutarnji dogovor". "Naravno da mi moramo napraviti prvi korak", kazao je dodajući kako vjeruje da će BiH ipak izboriti barem status nalik onome kojega ima Ukrajina.

Bunoza: Vrlo upitna potpora

No ministar pravosuđa Davor Bunoza (HDZ BiH) ne vjeruje da će na Domu naroda biti moguće izglasati ove zakone, a prije svega onaj u Sudu BiH, jer se predloženom sadržaju i dalje uporno protive iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a bez glasova zastupnika te stranke niti jedan zakon ne može biti usvojen u državnom parlamentu. Oni su do sada opetovano blokirali usvajanje zakona rušenjem kvoruma u Domu naroda zahvaljujući činjenici da imaju tri od pet zastupnika u klubu Srba.

Ministar Bunoza vjeruje kako će se to dogoditi i ukoliko bi Dom naroda ovog tjedna ponovo imao na dnevnom redu to zakonsko rješenje.

- Vrlo je upitno, ako ćemo biti realni, hoće li taj zakon dobiti potporu. Na žalost, nisam optimist. Sve su to verzije zapravo na kojima se radi već, pa možda i deset godina, a posljednje tri godine intenzivno. Međutim, potrebno je naći onu verziju zakona koja će zapravo imati dovoljno ruku u parlamentu BiH, kazao je Bunoza za javni servis TV Federacije BiH (FTV).

Sporno sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH

Za Milorada Dodika i njegovu stranku i dalje je sporno sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH jer oni inzistiraju na Banjoj Luci, uz pretpostavku da tamo imaju veći politički utjecaj, dok je drugi prijedlog Istočno Sarajevo i to zbog operativnih i praktičnih razloga s obzirom na činjenicu da je sjedište Suda BiH u Sarajevu. Drugi prijedlog podupiru i iz EU.

Bunoza pak ističe kako je važnija bit predloženog zakona i to zbog opće ocjene da je postojeći model ustroja Suda BiH neodrživ. Osobe koje na tom sudu budu osuđene mogu se žaliti jedino tom istom sudu pa u praksi isti suci koji su donijeli prvostupanjsku presudu odlučuju i u žalbenom postupku. Upozorava kako "to nije sukladno europskoj praksi".

Soreca u svom apelu vlastima u BiH ističe kako se Europska unija pokazala pouzdanim i iskrenim partnerom Bosne i Hercegovine u ovom procesu i spremna je surađivati sa svima kako bi podržala reforme usmjerene na poboljšanje funkcioniranja pravosudnog sustava sukladno standardima Europske unije.

- No jasno je da je naša kontinuirana potpora uvjetovana usklađivanjem prakse i zakonodavstva u Bosni i Hercegovini s europskim zakonodavstvom i standardima, imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo u EU, kazao je šef delegacije EU.