Energetska kriza u Ukrajini; raketni napadi uništavaju već oštećenu infrastrukturu

Ukrajina je uvela restriktivne mjere potrošnje električne energije na području cijele države. Posljedica je to razornog ruskog napada raketama i dronovima koji je teško oštetio ionako već oštećenu ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Dok temperatura pada, ruska vojska pojačava napade. U 1000 dana rata izveli su više od tisuću napada samo na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

- Bio je to jedan od najvećih i najopasnijih ruskih udara dosad, 210 bespilotnih letjelica i projektila odjednom, uključujući hipersonične i aerobalističke projektile. Meta je bila energetska infrastruktura, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Najveći ukrajinski privatni dobavljač energijom DTEK uveo je dodatna isključenja struje diljem zemlje. Među njima je i regija Odesa u kojoj je prekinut javni promet i opskrba vodom.

- Uvijek imamo rezervu vode za hitne slučajeve, no jutros smo sve potrošili i došli smo je napuniti. Opskrba se neće normalizirati danas, a vjerojatno ni sutra, naglasila je stanovnica Odese Julija.

Ukrajinski energetski sustav od početka rata izgubio je polovinu svojih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Uništene su sve termoelektrane i gotovo sve hidroelektrane te više od 800 toplana. Energetski sustav sada se uglavnom oslanja na ostalu nuklearnu infrastrukturu.

- Zabrinjavaju nas sustavni napadi na energetsku infrastrukturu. Dosad je uništeno 65 posto ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju energije i kako se približavamo zimi, to nas uistinu zabrinjava. Pokušavamo pomoći ljudima s, primjerice, dostavom krutog goriva, rekao je humanitarni koordinator UN-a za Ukrajinu Matthias Schmale.

Oštećena energetska mreža ne znači samo hladan dom nego i usporavanje ili potpuno zaustavljanje rada tvornica nužnih za ratnu proizvodnju.

Kijev je zatražio međunarodnu pomoć jer skladišta plina nisu posve popunjena. Zbog spora oko 230 milijuna eura ruski Gazprom prekinuo je opskrbu plinom Austriji. Iako se desetljećima opskrbljuju gotovo isključivo ruskim plinom, vlada u Beču poručuje građanima da se ne brinu.

- Republika Austrija ne može se ucjenjivati kao ni austrijski potrošači. Mogu vam obećati da se nitko u Austriji neće smrznuti zbog nedostatka goriva. I nijedan dom neće biti hladan. Nećemo dopustiti da nas bilo tko ucjenjuje - čak ni ruski predsjednik, niti ćemo dopustiti da nas baci na koljena, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer.

Rusija, prije rata u Ukrajini najveći pojedinačni opskrbljivač EU-a prirodnim plinom, izgubila je gotovo sve svoje europske kupce.

Jedna od posljednjih ruskih plinskih ruta prema Europi, plinovod Urengoj-Pomari-Užgorod iz sovjetske ere, zatvorit će se potkraj godine. Kijev je odbio produljiti ugovor o tranzitu sibirskog plina kojim su se opskrbljivale Slovačka, Češka i Austrija.

Europska unija prekinula je većinu opskrbe ruskom naftom, no nikada nije izravno sankcionirala uvoz ruskog plina. Umjesto toga, postavila je neobvezujući cilj da zemlje članice do 2027. prestanu uvoziti sporni plin.