Galić: Bahmut neće odrediti daljnji tijek zbivanja u ratu

Danas je 390. dan rata u Ukrajini. Glavnina borbi i dalje se vodi na području ukrajinske utvrde Bahmuta. U međuvremenu Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu podignuo je optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina na teritoriju Ukrajine, a danas u Moskvu u službeni posjet stiže kineski predsjednik te će jedna od tema biti stanje u Ukrajini. O tome su "U mreži Prvog" govorili stručnjak za međunarodne odnose prof. dr. sc. Goran Bandov, vojni analitičar Mario Galić i sigurnosni stručnjak, profesor na FF-u u Zagrebu Mirko Bilandžić.

Galić je rekao da je situacija u Bahmutu kritično-stabilna.

- To je postala klaonica, a Rusi ga ne uspijevaju osvojiti pa troše abnormalne snage tamo, ne samo materijalne, nego i ljudske. To omogućava ostatku Ukrajine da stabilizira bojišta, što Rusi nisu napravili u ovoj proljetnoj ofenzivi, pa se smatra, u teoriji, da bi mogli pokrenuti svoju ofenzivu za mjesec, dva, s obzirom na to da Rusi nisu sa sobom učinili ništa značajno dosad. S obzirom na to da su potrošili jako puno ljudstva, a i tehnike, ne očekuje se da bi mogli ostvariti nešto više, rekao je.

Dodao je da bitka za Bahmut neće odrediti daljnji tijek zbivanja u ratu. 

- To je jedna točkica na bojištu dugom između 1300 i 1500 km, tako da ta bitka, osim simbolike, vojno gledano ni za jednu ni za drugu stranu nema neki utjecaj, naglasio je. 

Smatra da će Ukrajini mnogo značiti poljska i slovačka donacija zrakoplova MiG-29. 

- Slovačka je važnija jer su to modernizirani zrakoplovi na koje se može stavljati zapadno naoružanje, rekao je.

Komentirajući je li izvjesno uhićenje Vladimira Putina, profesor Bandov je rekao da je svaka država obvezna izručiti ga, ali nije sigurno da će on izazivati tu sudbinu. 

- No postoji cijeli niz država koje nisu članice tog suda i nisu dužne izručivati. Meni se s pravne strane čini vrlo mudar potez to što se išlo na vrlo konkretan moment - otuđivanje djece. Znači nije se išlo na dokazivanje ratnih zločina u ovom ili onom gradu, ovako ili onako, ovo je nešto što imate izrazito evidentirano. Mislim da je ovaj rat, što se međunarodnog javnog prava tiče, jedan od onih koji su na dnevnoj razini evidentirani, svaki potez kojim se krši određeno ljudsko pravo, ratna prava, haške, ženevske konvencije. Prisjetimo se, vi ste već u prvih tjedan dan ruske agresije na Ukrajinu imali dobre dokumentarce koji su vam prikazivali gdje se, što i kako događa. Mislim da će zbog toga slučaj koji se pojavljuje na Međunarodnom sudu biti čvrst, pun dokaza. Hoće li ikada doći do implementacije, tek ćemo vidjeti. Važno je reći da Međunarodni sud ne može nikome suditi u odsutnosti, poručio je.

Komentirao je najavu da bi u kolovozu Putin trebao putovati u Južnoafričku Republiku na sastanak na vrhu Brixa.

- Južnoafrička Republika ima jedan vrlo turbulentan odnos prema Međunarodnom sudu. To su već neki unutarnji politički problemi unutar same države. Nisam siguran koliko će i hoće li obvezu izručenja poštovati. To je u ovom trenutku pitanje politike, ne prava, jer pravno će imati obvezu to napraviti, rekao je. 

Profesor Bilandžić je rekao da podizanje optužnice protiv predsjednika Putina ima barem tri dimenzije. 

- Neosporno političku. Drugo je jedan psihološki trenutak - to je jedan od tri corpus delicti, uvjerljiva slučaja, jer nema nikakve dileme da postoji dokumentirano da se događalo nešto što ukazuje na ratne zločine. Bez obzira na brutalnost rata, ja bih ipak kazao da, što se tiče klasičnih ratnih zločina, tu imamo ozbiljne deficite u argumentima, no u ovom slučaju je to neosporno - deportacije, silovanja i općenito odnos prema civilnom stanovništvu. Ja bih rekao da je ono što se događa nazvano pravim imenom, iako i sama agresija nije ratni zločin, ali je nešto protupravno i kažnjivo. Trebamo imati u vidu da Rusija nije potpisnica na Međunarodnom kaznenom sudu i ostaje pitanje racionalizacije i pitanje hoće li se to ikada dogoditi. S obzirom na to da ratni zločini ili podliježu sankcioniranju što se tiče suda ili poglavlja 7 UN-a, gdje bi nekakvu odluku moglo donijeti Vijeće sigurnosti, što nije moguće s obzirom na poziciju Rusije. Postoji i treća dimenzija, koju ja ne bih u potpunosti isključio s obzirom na ishod rata. To je sankcioniranje po nacionalnom gospodarstvu. Naravno, to sad ostaje jedno presudno političko pitanje - s kim pregovarati. Koja je konačna odluka Zapada? Nema nikakve dileme da će Zapad napraviti sve da se Ukrajina obrani u ovom ratu. Naravno da će to u svojoj posljedici imati itekakav utjecaj na Rusku Federaciju. Opcija klasičnog vojnog poraza Putina, u odnosu na Zapad, rekao bih da je neko bitno složenije pitanje. I ostaje dimenzija pregovora. Ovaj rat je, nažalost, daleko od pregovora, daleko od opcije bilo kojeg političkog rješenja. Svaki rat završi pa će i ovaj. Zasad ja ne vidim indikatore koji bi bili presudni za njegov završetak. Situacija na bojnom polju je takva da nema uvjeta za pregovore. Drugo je socijalno, društveno, zasićenje javnosti ratom i ubijanjem - ni tu nemamo elemente, treće - pritisak izvana bilo koji, osim ovih elementarnih, inicijalnih nastojanja Kine. U konačnici, kad dođe taj trenutak, pitanje je zaista s kim će se pregovarati. Naravno, podizanje optužnice ne znači i presudu za ovaj ratni zločin. Ali, u političko-psihološkom smislu, meni se čini da je ovo jedna od ključnih točaka da ono što se događa u Ukrajini nazovemo pravim imenom, istaknuo je.