Geopolitika i energenti: Može li nova kriza uzdrmati globalno tržište?

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je iz Teherana da ne vidi drugu mogućnost osim pregovora sa Sjedinjenim Državama, ali bez najave kada bi se oni mogli nastaviti. Istodobno, američka mornarica gomila snage u regiji, a predsjednik Trump prijeti napadima ako Iran ne odustane od obogaćivanja uranija, razvoja balističkih projektila i potpore militantnim skupinama. 

Teheran odgovara da neće provoditi ničije zapovjedi niti prihvatiti ičiju dominaciju te prijeti napadima na američke baze ako SAD-e izvede vojnu akciju. 

Koliko su u takvim okolnostima pregovori sa Sjedinjenim Državama uopće realni? Jesu li prijetnje iz Washingtona i Teherana dio pregovaračke taktike ili smo već na pragu otvorenog vojnog sukoba? I što bi on značio ne samo za Bliski istok, nego i za globalnu sigurnost i energetsku stabilnost?

Vojni analitičar Mario Galić, kazao je u emisiji U mreži Prvog kako je Iran realna vojna prijetnja i sve iranske prijetnje su vezane uz balističke projektile.

- Američke vojne baze unutar Perzijskog zaljeva su vrlo ranjive i to je rizik. Američka ratna mornarica je u Perzijskom zaljevu postavila puno razarača koji mogu obarati balističke projektile, ali Iran je najavio da će ponovno napasti Izrael, ali je veliko pitanje koliko Iran ima balističkih projektila,dodao je.

Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar kazao je kako Donald Trump ne želi ići u veliku akciju glede Irana, no mora nešto dati svom izraelskom partneru, tako da će se vidjeti situacija u narednom periodu.

"Za revoluciju u Iranu uvjeti nisu spremni"

Stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina naglasio je kako Iran ima čvrstu, desetljećima izgrađenu opoziciju protiv svih koji su u njihovim očima neprijatelji islamske republike i oni gledaju kako naštetiti istima.

- To nije toliko aktivno, kao pokušaji odvraćanja da svijet ne gleda što se događa u Iranu i da se ostavi da islamska republika ostane kakva jest. Pregovori Irana i SAD-a su u tijeku, ali će se vidjeti u nekoliko idućih tjedana jesu li oni uspješni, rekao je.

Dodao je kako postoji svijest u samom vrhu iranske vlasti da je potrebno napraviti reforme i promjene u zemlji, što, kako kaže, nije lako.

- Vlast je u strahu od potencijala revolucionarne garde koju je u EU proglasila terorističkom organizacijom. To je paramilitarna skupina koja funkcionira putem nepotizma i korupcije kako bi imala kontrolu nad cjelokupnim iranskim gospodarstvom. Oni imaju potporu jednog dijela naroda, rekao je Obućina.

Na pitanje je li Iran pred novom revolucijom, Obućina je kazao kako uvjeti za to još nisu spremni.

Vidmarović naglašava kako neki ljudi u Iranu smatraju da se treba nešto promijeniti i da razlog teškoj gospodarskoj situaciji nije kriva Amerika i njene sankcije, već je razlog politika vrhovnog vođe.

Zaoštravanje sukoba dovelo bi do povećanja cijene nafte

Urednik portala EnergyPress Ivan Brodić kazao je kako bi zaoštravanje sukoba u Perzijskom zaljevu dovelo do značajnijeg povećanja cijene nafte, ne samo zbog Hormuškog tjesnaca, već i zbog blizine Crvenog mora, odnosno zbog Sueskog kanala.

- Tu nije samo pitanje nafte, već svih energenata. Cijena nafte bi krenula prema 100 dolara za barel što bi dovelo do korekcije cijena derivata. No, situacija više nije toliko dramatična kao što je bila u vrijeme ranijih blisko istočnih kriza stoga što su SAD veliki proizvođač i izvoznik energije, istaknuo je.

Galić je napomenuo kako SAD može u jedan dan uništiti ratnu mornaricu Irana, ali ako dođe do sukoba odmah će stati sav promet kroz Hormuški tjesnac.

- Amerika je uvela carine od 25 posto za sve koji kupuju naftu od Irana i 14 iranskih tankera je stavljeno na crnu listu i kada ih američka mornarica nađe će ih zarobiti, rekao je.

Pogledajte više u videu: