Godišnjica sukoba u Sarajevu za srpsku stranu zločin, za bošnjačku važna pobjeda

Sukob u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu dok se kolona JNA izvlačila iz grada i 34 godine poslije se na posve različite načine obilježava pa tako srpska strana tvrdi da se radilo o zločinu, a bošnjačka ističe da su ti događaji presudili u obrani glavnoga grada.

 Samo stotinjak metara dijeli dva različita povijesna sjećanja u ulici koja danas nosi ime povjesničara Hamdije Kreševljakovića.

Uz i ovoga puta iznimno snažno policijsko osiguranje brojno izaslanstvo koje je predvodila srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović upalilo je svijeće i položilo vijence na spomen-obilježje poginulim vojnicima JNA o čijem se broju dvije strane također spore.

- Ne zaboravljamo i ne odustajemo od borbe za istinu i pravdu, napisala je Cvijanović na Instagramu.

Bivši pripadnici Zelenih beretki i borci Armije BiH 2. i 3. svibnja obilježavaju kao datume ključne za obranu Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.

Po njihovu tumačenju, događaji u Dobrovoljačkoj ne mogu se promatrati izvan konteksta napada JNA na središte Sarajeva dan prije, kada su gađane državne institucije i pokušano preuzimanje nadzora nad gradom.

Bivši pripadnik Zelenih beretki Ismir Nokto odbacio je tvrdnje da se u Dobrovoljačkoj dogodio masakr ističući kako se na snimkama vidi da pucnjava nije imala razmjere koje joj pripisuje srpska strana.

U tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici je 3. svibnja 1992. došlo do sukoba dok se kolona JNA, prema dogovoru o povlačenju i razmjeni, kretala iz Sarajeva prema Lukavici.

Događaj je ostao jedna od najspornijih epizoda rata u BiH, a pred Sudom BiH u predmetu Dobrovoljačka sudi se potpredsjedniku BiH Ejupu Ganiću i još devetorici bivših bošnjačkih vojnih, policijskih i političkih dužnosnika.

Ganić je preuzeo predsjedanje Predsjedništvom BiH nakon što je 2. svibnja 1992. JNA uhitila Aliju Izetbegovića u sarajevskoj zračnoj luci.

Njihovi pripadnici pokušali su presjeći glavni grad i zauzeti ključne institucije.

Optužnica tereti dužnosnike za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i zločin protiv civilnog stanovništva.

Tužiteljstvo navodi osam ubijenih osoba utvrđenog identiteta, 24 ranjene osobe i zarobljavanje više desetaka vojnika i civila.