Grenland i trgovinski spor: EU traži jedinstvo pred Trumpovim pritiskom

SAD traži hitne pregovore o preuzimanju Grenlanda, trgovinski sporazum Europske unije i SAD-a stavljen je na čekanje zbog prijetnji američkog predsjednika Trumpa carinama europskim zemljama. 

Geopolitičke napetosti između Europe i SAD-a, te poruke sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu analizirali su gosti emisije "U mreži Prvog". 

Sinoć je američki predsjednik objavio je da je uspostavljen okvir budućeg dogovora o Grenlandu koji je postignut s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Joško Klisović, međunarodni tajnik SDP-a, zapitao se kako glavni tajnik NATO-a može pregovarati o teritoriju jedne članice NATO-a.

- Danas će se sastati Europsko vijeće gdje će se raspravljati o odnosima EU i SAD-a. To upućuje da nismo blizu dogovora. Ushićenje u Davosu da Trump neće provoditi silu glede preuzimanja Grenlanda ne razumijem, stoga što je američka vojska već stacionirana na Grenlandu na temelju ugovora iz 1951. godine, preuzela je obvezu branjenja tog dijela i osiguravanje ukupne sigurnosti, naglasio je.

Dodao je kako se nada da će NATO, kao i do sada, osiguravati Sjeverni Arktik te da će američke snage tamo biti stacionirane i da će dalje provoditi svoju ulogu.

- NATO članice unose u zajedničku obranu ne samo vojne kapacitete, gospodarske, političk autoritet, već i svoj teritorij. Kraljevina Danska je unijela strateški teritorij, teritorij Grenlanda u zajedničku obranu. On je obuhvaćen zajedničkim NATO planovima, to je biti zajedništva, da svatko unosi ono što ima u zajedničku obranu. Ako je tome tako, preuzimanje teritorija neke druge države potpuno je besmisleno kako bi se opravdalo pitanje zajedničke sigurnosti, kazao je.

Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier istaknuo je kako Trumpova MAGA baza ne bi podržala vojnu avanturu.

- Što se tiče uvođenja carina, to bi bio dvosjekli mač i za američku administraciju jer su carine, na neki način, i porez koji državljani SAD-a moraju platiti kada kupuju uvoznu robu koja podliježe carinama,  to onda potiče inflaciju što nije popularno uoči izbora, rekao je.

Smatra kako Europa ne treba imati panične poteze već čvrst i jasan stav, a to je da smo otvoreni za suradnju sa SAD-om što se tiče Sjevernog Atlantika, ali ne pristajemo na ucjene.

Vjeruje da će NATO opstati, ali EU treba više uložiti u vlastitu sigurnost.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković kazao je kako Grenlalad nije dio EU-a, što su odlučili referendumom 1982. godine, iako su dio Kraljevine Danske. Oni su dio NATO-a i dio Vijeća Europe.

- EU, bez obzira na sve, uvodi carine SAD-u 7. veljače, zato što je tako odlučeno prije šest mjeseci, ali to se danas može promijeniti na izvanrednom sastanku, rekao je.

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazao je kako nametanje carina Europu boli više nego Ameriku.

- Trump ima dvije stvari koje respektira, a to su moćnici koji mu se usude suprotstaviti i imaju ekonomske alate kojima ga mogu dovesti do povlačenja. Drugo što respektira su financijska tržišta. Kada je najavio da mora posjedovati Grenland, financijska su tržišta reagirala burno i pala za 2 posto. Kada je u Davosu održao govor i odustao od nekih stvari, financijska tržišta su živnula, naglasio je.

Ističe kako je Trump megaloman koji želi ući u povijest kao predsjednik SAD- koji je proširio teritorij zemlje.

- Europa ima mogućnost da ograničimo američkim kompanijama da ulažu u EU. Može se ići na to da američke kompanije isključimo iz javnih nabava, ali Amerika može imati radikalne poteze ako situacija eskalira, tako da tu nema velikih pobjednika u ekonomskom smislu, rekao je.

Naglašava kako to odgovara Kini da se još jače etablira na svjetskoj pozornici.

Klisović smatra kako Europi preostaje da zadrži svoj identitet i da pokaže da je igrač na međunarodnoj sceni te da ne dozvoljava da je se ucjenjuje, ali naglašava kako će sve ovisiti o jedinstvu EU-a.

Što se tiče poziva u "Odbor za mir", Klisović je rekao, kako je SDP stava da bi se Hrvatska trebala na tome zahvaliti Trumpu i odbiti jer je taj sustav paralelan sustavu u UN-u.

- To znači da bi se rušio sustav koji je od 1945. do danas osiguravao mir u svijetu, gdje su velike sile bile izuzete kada su njihovi nacionalni interesi bili u pitanju. Što se tiče Bliskog Istoka i Gaze, Hrvatska tamo nema što raditi, naglasio je.

Stier smatra da Hrvatska mora voditi računa o nacionalnim interesima.

Kotarski smatra kako se EU treba jače pozicionirati. Mora više uložiti u odnose s drugim dijelovima svijeta, treba intenzivirati pregovore s Australijom, Indijom, Indonezijom, Azijom i smanjiti izloženost svog izvoza tržištu Amerike.

- EU također mora otklanjati barijere na unutarnjem tržištu. Ono nije u potpunosti iskorišteno, ali i treba se integrirati tržište kapitala, naglasio je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: