Grenlandski premijer: Grenland treba EU, EU treba Grenland

"Grenland treba Europsku uniju, Europska unija treba Grenland", poručio je u srijedu u Europskom parlamentu grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen i pozvao na brže djelovanje u razvoju suradnje EU-a i njegove zemlje.

Jens-Frederik Nielsen u prvom obraćanju nekog grenlandskog čelnika u Europskom parlamentu istaknuo je punu spremnost Grenlanda da unaprijedi odnose s EU-om na svim područjima, od iskorištavanja rudnog bogatsva i energetike, do obrazovanja i razvoja telekomunikacijske mreže.

- Svijet se mijenja, i to brzo. 2025. je bila dramatična godina za Grenland, rekao je grenlandski čelnik u obraćanju zastupnicima i dodao da Grenland "treba suradnju i partnerstvo sa zemljama koje misle kao mi i dijele naše vrijednosti".

Grenland, autonomni otok u sastavu Danske, našao se u središtu geopolitičkih napetosti između EU-a i SAD-a, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio da ne bi isključio američku aneksiju ovog strateški važnog otoka.

Nielsen je prošlog tjedna na summitu europskih čelnika u Kopenhagenu poručio da se Grenlad želi približiti EU-u, a u Europskom parlamentu ponovio je spremnost za približavanje i jačanje suradnje.

EU je Nielsen nazvao dugogodišnjim "pouzdanim partnerom" od "velike važnosti" za Grenland.

No, upozorio je grenlandski čelnik, "potrebno je brže djelovati s obzirom sadašnju svjetsku i sigurnosnu situaciju i zelenu tranziciju".

- Grenlandski kritični minerali imaju potencijal mijenjati globalne i sigurnosne ravnoteže, istaknuo je i poručio da je Grenland spreman ubrzati suradnju s EU-om na tom području.

Napomenuo je da Grenland ima potencijal postati ključan partner EU-a i u proizvodnji obnovljive energije, napomenuvši da je Grenland "idealna lokacija" za projekte u sektoru hidroenergetike.

Također je pozvao Uniju i europske tvrtke da se kao partneri od povjerenja uključe u unapređenje digitalne povezanosti otoka.

Istaknuo je važnost ribarske industrije i sporazuma o ribarstvu za gospodarstvo Grenlanda te od Europske komisije i Europske unije zatražio da razmotre i ublaže postojeću zabranu stavljanja na tržište proizvoda od tuljana. Lov na tuljane tradicionalno je važno za domorodačko stanovništvo otoka, poručio je.

Nielsen je izrazio zadovoljstvo sredstvima predviđenim u nacrtu višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za suradnju i ulaganja u prekomorska područja, a predviđenih 530 milijuna eura namijenjenih Grenladu ocijenio je "obećavajućim" za razvoj suradnje.

- Grenland treba Europsku uniju, Europska unija treba Grenland, zaključio je svoje obraćanje eurozastupnicima koji su njegov govor pozdravili snažnim pljeskom.

Zovko: Trump je Danskoj i Europi osvijestio problem Grenlanda

U prvoj polovini ove godine Grenland se našao u fokusu transatlantskih odnosa nakon što je na početku svog mandata predsjednik SAD-a Donald Trump izrazio ambiciju da ga priključi SAD-u. Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), članica Izaslanstva EP-a za odnose sa Sjedinjenim Državama, smatra da je Trump nastupao u interesu SAD-a, poručivši "da Amerika neće trpjeti da im neko dođe bočno i predstavlja sigurnosnu ugrozu" s obzirom na sve otvorenije iskazivanje interesa Rusije i Kine za to područje.

Zovko kaže da osobno "pomirljivije" gleda na Trumpov istup koji je izazvao oštre reakcije i u Europskom parlamentu.

- Mislim da Amerika ne želi da se Grenland ostavi otvoren prema Rusiji i prema Kini, koja je već izvršila duboki utjecaj. Ne vidim tu neki razlog da bi oni bili neprijateljski raspoloženi prema Europi. U ovom trenutku SAD radi jednu strategiju, a to je određivanje partnera koji su uz njih u nekim strateškim ciljevima, primjerice u pogledu Kine, rekla je Zovko u razgovoru za Hinu.

- Tu su i pitanja rudnog i mineralnog bogatstva koja se otvaraju na Arktiku. To su neke važne teme koje u ovom turbulentnom vremenu moramo zajednički odrediti, kao saveznici. Mislim da tu nema nikakvih nedoumica vezano uz to želi li Danska ili žele li sjeverne zemlje Europe i dalje prisutnost SAD-a (na Grenlandu) u trenutku ovako agresivne Rusije, drži HDZ-ova eurozastupnica uz ocjenu da su na Grenlandu "Amerikanci garancija sigurnosti".

- Ne mislim da bi Sjedinjene Američke Države izvršile neku agresiju na nekoga. Možda da je Grenland u rukama nekoga tko ima neprijateljske namjere prema SAD-u, a to Europa sigurno nije, smatra Zovko. 

Trump je svojim istupom "šokirao i osvijestio Europu i Dansku" glede važnosti tog otoka koji je dugo bio zanemarivan, a domorodačko stanovništvo "prolazilo kalvariju", kaže Zovko.

- Ja sam na Grenlandu bila prije četiri godine s vanjskopolitičkim odborom EP-a u trenutku kada je tadašnja vlada htjela sazvati referendum o neovisnosti i tu smo vidjeli koliko je u stvari zanemarena čitava problematika samog Grenlanda. Znamo da su već dugo  odnosi između njega i Danske problematični zbog povijesti koju je domorodačko stanovništvo proživjelo, rekla je Zovko.

Kao ključ za novi pristup pitanju Grenlanda Zovko vidi veće uključivanje tamošnjih vlasti u politiku EU-a.

Iako Grenlanđane visoko subvencionira sama Kraljevina Danska, primjećuje Zovko, "Grenland je dugo bio bez mogućnosti da artikulira sve ono što su prošli, što ih muči i mislim da je za nas ključno da čujemo priču iz njihovih usta".

- To su sve ljudi koji su prošli jednu kalvariju, zaključila je Zovko, podsjećajući da se i danska premijerka nedavno ispričala ženama s Grenlanda koje su bile žrtve desetljeća duge prisilne kampanje kontrole rađanja.

Tisućama žena i djevojčica, već u dobi od 12 godina, ugrađivani su intrauterini uređaji bez znanja i privole između 1966. i 1991. godine, kad je Grenland zadobio vlast nad svojim zdravstvenim sustavom, a Zovko napominje da su takvi postupci Danske otočanima "ostavili duboke ožiljke i napete odnose s bivšom kolonijalnom silom".