Grlić Radman: BiH među prioritetima programa za razvojnu suradnju do 2030.

Zapadni Balkan, a osobito Bosna i Hercegovina, prioriteti su prijedloga programa međunarodne razvojne suradnje i pomoći inozemstvu do 2030., koji je u Zagrebu u četvrtak predstavio šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

- Hrvatska se vodi svojim glavnim vanjskopolitičkim ciljevima i interesima, ali i geopolitičkom pozicijom, pojasnio je Gordan Grlić Radman na predstavljanju prijedloga Nacionalnog programa međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu do 2030. godine.

- Neposredno susjedstvo je zapadni Balkan, zemlje koje žele biti uključene u euroatlantske integracije ... I baš je tu u središtu Bosna i Hercegovina, poručio je Grlić Radman, nabrajajući geografske prioritete programa.

Dodao je da su u fokusu razvojnog djelovanja europske integracije, institucionalni razvoj i gospodarska otpornost.

Odgovarajući na pitanje novinara, Grlić Radman je rekao da se ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stvaranju prijedloga nije bavilo samo jednim geopolitičkim prostorom, već da je gledalo cijeli svijet, ali da je "nama najveći interes sigurnost i stabilnost zapadno Balkana kada govorimo o našem susjedstvu".

- Sad mi pokazujemo te vrijednosti i transparentnost i onu važnu komponentu solidarnosti koja je i europska vrijednost, rekao je, dodajući da Hrvatska tako stječe i "reputacijski benefit" te "poštovanje i naklonost institucija".

Druga dva zemljopisna prioriteta predloženog programa odnose se na Ukrajinu i Siriju. Mjere vezane za Ukrajinu tiču se protuminskog djelovanja, reintegracije, obnove, ali i skrbi o veteranima.

Kada je riječ o Siriji, u fokusu su obrazovanje, migracije i klimatska otpornost, rekao je ministar, dodajući da je fokus proširen i na sigurnost hrane te izgradnju postkonfliktne otpornosti.

- Ostavljamo otvorenu mogućnost ciljanih projekata u zemljama izvan triju prioritetnih regija, naglasio je.

Sektorske prioritete programa pak čine dostojanstvo svake osobe, odgovoran gospodarski razvoj te mir, sigurnost i razvoj demokratskih institucija, pri čemu je kao horizontalna tema svih prioriteta istaknuta rodna ravnopravnost.

Grlić Radman je istaknuo da Europska unija i njene države članice i ove godine ostaju najveći svjetski donator službene razvojne pomoći, koja je prema preliminarnim podacima iznosila 82,5 milijardi eura, odnosno 48 posto takve pomoći u svijetu.

Dodao je da je kolektivni cilj izdvajanja EU-a do 2030. 0,7 posto BDP-a dok je za države članice koje su bloku pristupile nakon 2002. poput Hrvatske cilj povećati izdvajanja na 0,33 posto, za što je kazao da je uključeno u mjere predloženog programa.

Hrvatska je prema preliminarnim podacima u 2025. izdvojila 236,29 milijuna eura službene razvojne pomoći, kazao je ministar, što odgovara udjelu od 0,25 posto BDP-a.

- Naš cilj je do 2030. dosegnuti udio od 0,33 posto BDP-a, najavio je.

Kako je sljedeći korak upućivanje prijedloga programa u e-savjetovanje, ministar je pozvao nadležna tijela, organizacije civilnog društva, predstavnike privatnog sektora i sve zainteresirane građane da se uključe te pridonesu vlastitim komentarima.