Grlić Radman kaže da Milanović izaziva čudenje u NATO-u

Izjave predsjednika Zorana Milanovića izazivaju čuđenje i nespokoj u NATO-u i u Savezu se propituju je li Hrvatska vjerodostojna članica, izjavio je izjavio je u Sarajevu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ministar Grlić Radman u Sarajevu je sudjelovao na seminaru u organizaciji NATO-a, posvećenom partnerstvu u doba hibridnih izazova, a govorio je na panelu posvećenom stanju u regiji.

Cilj skupa je jačanje zajednice članica NATO-a i partnerskih država i bolje razumijevanje globalnog sigurnosnog okruženja.

Grlić Radman izjavio je novinarima da je tijekom sarajevske konferencije razgovarao s dužnosnicima i visokim časnicima NATO-a o raspravi koja se u Hrvatskoj trenutačno vodi oko sudjelovanja u misiji potpore Ukrajini (NSATU).

Kazao je kako Milanovićeve izjave izazivaju nemir i nespokoj i čuđenje pa se propitkuje je li Hrvatska kredibilna članica NATO-a.

- Predsjednik Milanović nam je priredio vrlo opasnu igru, ocijenio je šef hrvatske diplomacije.

Grlić Radman i dalje tvrdi da je Milanović obmanuo hrvatske građane tvrdnjama da će pripadnici Hrvatske vojske biti raspoređeni u Ukrajini, iako je predsjednik prije dva dana u obraćanju javnosti rekao da je to laž.

- Nijedan hrvatski vojnik neće biti raspoređen u Ukrajini, a hrvatski predsjednik Zoran Milanović obmanjuje javnost kada tvrdi drugačije, ponovio je Radman.

Činjenicu da će neki NATO-ovi časnici za vezu u sklopu aktivnosti NSATU biti u Ukrajini, šef hrvatske diplomacije nazvao je "razvodnjavanjem priče".

Jučer je to potvrdio i premijer Plenković.

- Ova NSATU aktivnost imat će nekoliko časnika za vezu koji će sigurno biti u Ukrajini, 100 posto. Ali to ne znači da je NSATU akvitvnosti u Ukrajini. Oni su tamo da bi se nešto što stigne iz NATO zemalja prebacilo u Ukrajinu, rekao je Plenković u Petrinji.

- NATO i danas ima svoje predstavništvo u Kijevu u kojem radi pedesetak ljudi. U čemu je problem?, zapitao je Plenković.

Hrvatski časnici ostali bi u Wiesebadenu, tvrde iz vlade.

- Aktivnosti čije je sjedište u Wiesbadenu u Njemačkoj ograničena je na sigurnosnu i obučnu potporu, a hrvatski časnici trebaju u tome pomoći svojim iskustvom, kazao je Grlić Radman u Sarajevu.

Ocijenio je kako su Milanović i oni koji podupiru njegovu politiku nanijeli veliku štetu Hrvatskoj i njezinoj međunarodnoj poziciji jer je u pitanju odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu koja je suverena država.

Za Milanovića i njegove istomišljenike kazao je kako djeluju poput "Putinovog štakora stjeranog u kut".

- Tako i oni djeluju. Kako možete govoriti o zaraćenim stranama? To mogu govoriti u Sjevernoj Koreji, Bjelorusiji i Iranu i nekim drugim autokratskim režimima, izjavio je Grlić Radman.

Suradnju članica NATO-a treba ojačati

Javier Colomina, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku, kazao je na konferenciji u Sarajevu da u sadašnjim izazovnim vremenima suradnja među članicama ima najveću moguću važnost pa ona mora jačati.

U to je uključena i potpora Ukrajini i suočavanje s hibridnim prijetnjama koje dolaze iz Rusije poput širenja dezinformacija.

Ciljevi koje "hibridni ratnici" pokušavaju ostvariti moraju se pozorno analizirati a NATO ima puno instrumenata za to na raspolaganju, kazao je viceadmiral Placido Torresi, zamjenik načelnika stožera Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT) čije je sjedište u Norfolku.

- Moramo se prilagoditi razdoblju nesigurnosti, kazao je Torresi dodajući kako je važan dio toga i misija potpore Ukrajini.

Grlić Radman: Daytonski sporazum bez dogovora se ne može mijenjati

Grlić Radman izjavio je kako Hrvatska nastavlja podupirati BiH kakva je utemeljena na Daytonskom sporazumu, a svaka njegova izmjena mora biti temeljena na dogovoru legitimnih političkih predstavnika u toj zemlji.

Grlić Radman u radnom je posjetu BiH tijekom kojega se sastao i s ministrom vanjskih poslova te zemlje Elmedinom Konakovićem kao i vjerskim liderima.

On je novinarima u Sarajevu kazao kako Hrvatska nastavlja snažno podupirati BiH kao samostalnu i cjelovitu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kako je to definirano Daytonskim sporazumom, koji je i obvezujući međunarodni ugovor.

- Svako narušavanje tog okvira i ovakve BiH ako bi se dogodilo bez dogovora legitimnih političkih predstavnika tri konstitutivna naroda mislim da bi vodio u snažnu destabilizaciju, kazao je šef hrvatske diplomacije.

On je to izjavio odgovarajući na pitanja novinara u vezi s pozivom što ga je Hrvatska dobila od Europskog suda za ljudska prava (ECHR) da se uključi u proces po tužbi što ju je protiv BiH podnio Slaven Kovačević, savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Kovačević je tužio BiH jer ne može kao pripadnik "ostalih" odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH. U prvostupanjskom postupku dobio je presudu u svoju korist, no BiH se kao država na to žalila i sada slijedi odlučivanje u drugostupanjskom postupku.

Jedan od elemenata žalbe koju je BiH podnijela je i to što se Kovačević u različitim izbornim ciklusima u kojima je i biran na različite dužnosti različito nacionalno izjašnjavao, a ECHR sada poziva Hrvatsku da se uključi u cijeli postupak jer je utvrđeno da Kovačević ima i hrvatsko državljanstvo.

Sud u Strasbourgu sada poziva Hrvatsku da se uključi kao strana koja bi mogla imati interes zaštititi svog državljanina.

Europski sud ranije je donio niz presuda kojima je utvrdio da u BiH postoji diskriminacija birača temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prva i najpoznatiji je presuda u slučaju Sejdić-Finci još iz 2009. Niti jedna od tih presuda do sada nije provedena jer svaka od njih traži izmjenu izbornog zakonodavstva, ali i Ustava BiH odnosno Daytonskog sporazuma, o čemu nema političke suglasnosti.