Grossi za HRT: Teška šteta na iranskim nuklearnim postrojenjima

Na Strateškom forumu na Bledu sudjelovao je i Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Pozornost medija privlači svojom ulogom u nadzoru iranskog nuklearnog programa te čestim posjetima nuklearnoj elektrani Zaporižja, koja je pod ruskom okupacijom i izložena raketnim napadima. O sigurnosti te elektrane, iranskom nuklearnom programu te kandidaturi za glavnog tajnika UN-a, s njim je razgovarala novinarka Tamara Marković.

Trenutačna sigurnosna situacija u nuklearnoj elektrani Zaporižja u Ukrajini izuzetno je osjetljiva i nestabilna. Prema riječima Rafaela Grossija poboljšanja nema, već se sigurnosni rizici povećavaju. Stručnjaci IAEA-e, koji su stalno prisutni u elektrani, svjedoče sve učestalijim vojnim aktivnostima, uključujući upotrebu dronova i druge incidente koji ugrožavaju sigurnost postrojenja.

Elektrana se nalazi vrlo blizu bojišnice, što dodatno otežava situaciju. Pored fizičkih prijetnji, veliki problem predstavlja i mogućnost prekida opskrbe električnom energijom, što može ozbiljno kompromitirati ključne sigurnosne sustave, poput hlađenja reaktora.

● Koliko su štetu izraelski i američki napadi nanijeli iranskom nuklearnom programu?

- U 12-dnevnoj vojnoj operaciji teško su oštećena ključna iranska nuklearna postrojenja, ne samo Fordow, nego i ona u Natanzu i Isfahanu, koja imaju vrlo važnu ulogu u proizvodnji nuklearnog oružja. To su postrojenja za obogaćivanje uranija, proizvodnju goriva za nuklearne elektrane i pripremu sirovine. Svi su ti postupci sastavni dio tzv. gorivnog ciklusa. Znamo da su u napadima postrojenja teško oštećena. Neki čak tvrde da su potpuno uništena i izbrisana s lica zemlje. Bilo kako bilo, šteta je nedvojbeno velika. Naši će se inspektori vratiti i ispitati u kakvom su stanju. Ne mislim na procjenu štete. Šteta je nanesena. Postoji općeprihvaćeni konsenzus o tome koliki je stupanj oštećenja na tim postrojenjima. Najvažnije je da naši inspektori nastave s radom. Kad je, primjerice, riječ o sirovini na nuklearno gorivo, Iran i dalje ima 400 kg uranija obogaćenog na 60%, što je razlog za zabrinutost. Dio je pod ruševinama, a dio u podzemnim tunelima. No te informacije tek treba potvrditi, naglasio je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju. 

● Može li Iran nastaviti sa svojim nuklearnim programom i surađuje li s IAEA-om?

- Suradnja nije jednostavna. Ne treba nas čuditi što Iran, nakon takvih žestokih napada, nije baš spreman na suradnju s IAEA-om. No sporazum ga obvezuje na to. Mora dopustiti inspekcije. Na kraju, u interesu mu je da dokaže da se pridržava odredaba nuklearnog sporazuma. Iran, doduše, može brzo obnoviti svoj nuklearni program. Ima svu potrebnu tehnologiju, zna proizvesti centrifuge, a neke su i preživjele napade. Ima znanje potrebno da opet pokrene svoj nuklearni program, no to se neće dogoditi preko noći, istaknuo je Grossi.

● Najavili ste kandidaturu za glavnog tajnika UN-a. Očekuje li veliku potporu?

- Da. Nitko se bi upuštao u to da ne očekuje potporu. Na to me potaknulo ono o čemu smo maločas razgovarali. Naša iskustva s Bliskog istoka, Rusije, Ukrajine, ali i ostalih dijelova svijeta pokazala su da naš diplomatski pristup nije pretjerano učinkovit. Svoju glavnu obvezu, očuvanje mira i sigurnosti u svijetu UN nije ispunio. I zato su se odlučili za ovaj korak, zaključio je Grossi.