Guttler: Klimatske promjene brže su od mjera, Hrvatska se mora bolje pripremiti

Svijet se i dalje ubrzano zagrijava, a prema sadašnjim trendovima globalna temperatura do kraja stoljeća mogla bi porasti za 2,8 Celzijevih stupnjeva. Iako takve prognoze zabrinjavaju, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Guttler ističe da je situacija ipak povoljnija nego prije desetak godina. 

Gostujući u Dnevniku HTV-a, govorio je o klimatskom summitu COP31 u Turskoj, izazovima klimatske politike, prilagodbi hrvatskih gradova sve većim vrućinama te obilnim oborinama koje su zahvatile dijelove zemlje.

Guttler: Prije deset godina prognoze su bile još crnje

Najnoviji klimatski podaci pokazuju da je listopad bio iznimno topao na globalnoj razini, a 2026. mogla bi biti jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja. Prema sadašnjim trendovima, svijet se udaljava od cilja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Guttler, međutim, podsjeća da je u vrijeme donošenja Pariškog klimatskog sporazuma situacija izgledala još nepovoljnije.

- Iz ove perspektive stvari izgledaju pesimistično, no kada bismo se vratili na Pariški sporazum iz 2015. i 2016., tada je slika bila još crnja. Tada nismo govorili o svijetu toplijem za 2,8 stupnjeva, nego o gotovo četiri stupnja, rekao je.

Unatoč tome što se i dalje emitiraju velike količine stakleničkih plinova, dugoročne procjene zagrijavanja postupno se poboljšavaju. No to, naglašava, nije razlog za usporavanje klimatskih mjera.

- To ne znači da trebamo usporiti. Dapače, trebamo ubrzati s našim naporima, poručio je.

Klimatske promjene brže su od rezultata poduzetih mjera

Govoreći o preprekama u ostvarivanju klimatskih ciljeva, Guttler je istaknuo da su one povezane s financijama, političkom voljom i ekonomskim interesima, ali i s činjenicom da se posljedice klimatskih promjena razvijaju brže od rezultata mjera koje se provode.

Istodobno, u posljednjih deset do dvadeset godina ostvaren je znatan napredak, osobito u korištenju obnovljivih izvora energije. Solarna energija postaje sve važniji izvor električne energije u svjetskim gospodarstvima. To je slučaj u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, istaknuo je.

Kao jedno od područja u kojima Hrvatska mora učiniti više izdvojio je elektrifikaciju prometa, koja može pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Naglasio je i važnost gospodarske stabilnosti jer će države sa snažnijim gospodarstvima imati više sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih uzroka.

Hrvatski gradovi moraju se prilagoditi vrućinama i starenju stanovništva

Osvrnuvši se na iznimno vruće i suho ljeto u Hrvatskoj, Guttler je upozorio na problem urbanih toplinskih otoka, odnosno sve većeg zagrijavanja gradskih područja. Smatra da Hrvatska ima odgovarajuće strateške dokumente, ali da je ključno njihovo provođenje na lokalnoj razini.

- Kada govorimo o strategijama i akcijskim planovima, Hrvatska ne stoji loše. Međutim, obveza je svih gradova, općina i županija da te mjere provedu. Važno je da one postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost, rekao je.

Posebno je upozorio na istodobno zagrijavanje gradova i starenje stanovništva, zbog čega će u budućnosti sve veći broj ljudi biti izložen toplinskom opterećenju. Rješenja vidi u povećanju zelenih površina, kvalitetnijim vremenskim prognozama i sustavima ranog upozoravanja.

- Stanovništvo u našim gradovima postaje starije. U narednim desetljećima imat ćemo sve topliju klimu i starije stanovništvo. Zato se problemom toplinskog opterećenja moramo još ozbiljnije pozabaviti, upozorio je.

El Niño nije glavni uzrok vremenskih prilika u Hrvatskoj

Komentirajući najave iznadprosječno tople i vlažne zime povezane s fenomenom El Niño, Guttler je objasnio da taj fenomen utječe na globalnu temperaturu, ali da na vrijeme u Hrvatskoj znatno izravnije djeluju atmosferski procesi bliži našem području.

- El Niño događa se desetke tisuća kilometara od nas i doista podiže globalnu temperaturu. Međutim, na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja, objasnio je.

Dodao je da El Niño može neizravno utjecati i na temperaturne i oborinske obrasce, no nije primarni čimbenik trenutačnih vremenskih prilika u Hrvatskoj.

Na riječkom području palo više od 150 litara kiše po četvornome metru

Nakon dugotrajnog sušnog razdoblja dijelove Hrvatske zahvatile su obilne oborine, osobito riječko područje.

- Danas je na nekoliko lokacija izmjereno više od 150 milimetara oborine, odnosno više od 150 litara po četvornome metru. To je zaista značajna količina, rekao je Guttler.

Iako obilna kiša može izazvati probleme, naglasio je da su oborine potrebne nakon dugotrajne suše koja je iscrpila vodne zalihe.

- Naše rijeke i razine podzemnih voda dosta su iscrpljene dugom sušom. Imamo i prvi značajniji snijeg na području Gorskog kotara. Konačno značajnije oborine dolaze u Hrvatsku i nadam se da će obnoviti naše vodne zalihe, zaključio je ravnatelj DHMZ-a.