NATO počinje planirati svoju veću ulogu u pomoći Ukrajini

Članice NATO-a slažu se s tim da se nastavi s planiranjem veće uloga Saveza u koordinaciji sigurnosne pomoći Ukrajini, koja može na to računati sada i na dulji rok, izjavio je u srijedu glavni tajnik Jens Stoltenberg.

- Saveznici su se danas složili da se krene s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinara nakon prvog dana sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

- Danas nije donesena konačna odluka u kojem obliku će to biti, detalji će se razraditi u sljedećim tjednima. Ali, nemojte sumnjati, Ukrajina se može osloniti na potporu NATO-a sada i dugoročno, dodao je glavni tajnik.

Glavna tema ministarskog sastanka je Stoltenbergov prijedlog o paketu od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena. Po diplomatskim izvorima, time bi se izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da u Bijelu kuću ponovno dođe nepredvidljivi Donald Trump.

Sam Stoltenberg ne želi javno potvrditi da je riječ o tom konkretnom prijedlogu ni brojku koja se spominje.

Pomoć Ukrajini do sada je pružana preko tzv. Kontaktne skupine koja okuplja 50-tak država pod vodstvom Sjedinjenih Država, a sada se predlaže da se to radi u okviru NATO-a.

Stoltenberg očekuje konsenzus

Glavni tajnik kaže da očekuje konsenzus o tome do samita NATO-a, koji će se održati u srpnju u Washingtonu. Sve odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega barem zasad nema.

Glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs objavio je na X-u da je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio da "Mađarska neće poduprijeti nikakav prijedlog koji bi mogao približiti NATO ratu ili ga protvoriti iz obrambene u napadačku koaliciju.

Stoltenberg je rekao da pouzdanija i snažnija pomoć NATO-a neće promijeniti njegov karakter obrambenog saveza te da je o tom pitanju razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

- Mi ne razgovaramo o borbenoj prisutnosti NATO-a u Ukrajini, razgovaramo o tome kako možemo koordinirati i isporučiti pomoć Ukrajini izvana, kao što saveznici rade i sada, rekao je Stoltenberg, odgovarajući na pitanje novinara o mađarskim primjedbama.

U četvrtak će se ministrima vanjskih poslova NATO-a pridružiti ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba na sastanku Vijeća NATO-Ukrajina.

Ministri će također razgovarati i o sigurnosnim izazovima u južnom susjedstvu, uključujući i prijetnje terorizmom.

Diplomati: Prijedlog još u ranoj fazi

Prijedlog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga omogućio bi NATO-u veću ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine naoružanjem. Diplomati upozoravaju da je prijedlog u ranoj fazi i da je nejasno hoće li biti prihvaćen te kako će se financirati.

- Moramo ustrajati u potpori Ukrajini. Pozdravljam to što sve članice nastavljaju s glavnim isporukama oružja, streljiva i opreme, ali Ukrajina ima hitne potrebe. Kašnjenje u pružanju potpore ostavlja posljedice na bojnom polju. Moramo promijeniti dinamiku te dugoročno osigurati pouzdanu i predvidivu vojnu pomoć Ukrajini, tako da manje ovisimo o dobrovoljnom doprinosu, a više o preuzetim NATO-ovim obvezama, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

NATO mora osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na dulji rok kako bi manje ovisila o kratkoročnim dobrovoljnim doprinosima, a više se oslanjala na institucionaliziranu obvezu Saveza, izjavio je glavni tajnik Jens Stoltenberg. Trebamo se oslanjati manje na dobrovoljne doprinose a više na obveze NATO-a i manje na kratkoročna, a više na višegodišnja obećanja, izjavio je Stoltenberg prije počeka dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova 32 članice Saveza.

Stoltenberg je rekao da će ministri razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordiniranju nabave vojne opreme i osposobljavanju ukrajinske vojske. Također će razgovarati o višegodišnjem financijskom doprinosu kako bi se osigurala pomoć Ukrajini. Stoltenberg nije želio potvrditi da će se razgovarati o paketu od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina.

- Neću ulaziti u detalje prijedloga, ono što mogu reći jest da pozdravljam to što se saveznici slažu da trebamo zadržati našu podršku Ukrajini i da ju moramo učiniti robusnijom. Stoga sada razgovaramo o načinima kako institucionalizirati više potpore unutar okvira NATO-a, kako bismo je učinili predvidljivijom i snažnijom jer čvrsto vjerujemo da bi potpora Ukrajini trebala biti manje ovisna o kratkoročnim dobrovoljnim ponudama, a više o dugoročnim obvezama NATO-a, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da na ovom sastanku ne treba očekivati konačnu odluku o tome, ali da se suglasnost može očekivati na samitu NATO-a u srpnju u Washingtonu. Ako želimo da ovaj rat brzo završi, moramo pokazati Rusiji da ga ne može dobiti, rekao je Stoltenberg. Pomoć Ukrajini do sada je pružana preko tzv. Kontaktne skupine koja okuplja 50-tak država pod vodstvom Sjedinenih Država, a sada se predlaže da se to radi u okviru NATO-a.

Saveznici u NATO-u osiguravaju 99 posto vojne potpore Ukrajini. Radeći tako u okviru NATO-a naši bi napori bili efikasniji, kaže Stoltenberg. Transformiramo NATO-ov sveouhvatni paket pomoći u višegodišnji program. Pomažemo Ukrajini u približavanju NATO-u, NATO-ovim standardimu u svemu od nabave do logistike te podupiremo njezine reformske napore kako bi se što više približila Savezu. Ukrajina će postati članica NATO-a, to nije pitanje hoće li nego kada, rekao je glavni tajnik.

Ministri će razgovorati i s indo-pacifičkim partnerima Australijom, Novim Zelandom, Japanom i Južnom Korejom te EU-om. Naša sigurnost nije regionalna, već globalna. Rat u Ukrajini to jasno ilustrira, a ruski prijatelji u Aziji ključni su za nastavak njenog agresorskog rata, kaže Stoltenberg dodajući da Kina podupire rusku ratnu ekonomiju, a zauzvrat Moskva svoju budućnost stavlja pod hipoteku Pekinga.

Sjeverna Koreja i Iran isporučuju značajne količine oružja i streljiva, a od Rusije dobivaju tehnologiju koja im pomažu u unapređenju njihovih raketnih i nuklearnih sposobnosti.Sastanak ministara vanjskih poslova pad na 75. obljetnicu osnutka NATO-a. Čelnici 12 država sjeverne Amerike i Europe potpisali su 4. travnja 1949. godine u Washingtonu uugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

NATO je utemeljen na svečanom obećanju da je napad na jednog saveznika napad na sve. Na tom temelju izgradili smo najmoćniji i najuspješniji savez u povijesti, rekao je Stoltenberg dodajući da je politika otvorenih vrata NATO-a pomogla u širenju demokracije i prosperiteta diljem Europe.