Otvoreno
Foto: Otvoreno / HRT
Tjedan dana ostalo je do američkih predsjedničkih izbora, možda najneizvjesnijih u povijesti. Ankete pokazuju mrtvu utrku.
Izv. prof. dr. sc. Đana Luša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Goran Bandov, vanjskopolitički komentator, Sveučilište u Zagrebu i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a, gostovali su u emisiji HTV-a "Otvoreno" te komentirali američke predsjedničke izbore.
Đana Luša rekla je kako ovi predsjednički izbori u SAD-u nisu uobičajeni. Nekoliko elemenata govore tome u prilog.
- Usred kampanje promijenjen predsjednički kandidat Demokratske stranke što je sigurno utjecalo na sam smjer i planiranje kampanje, retoriku i politiku koju Demokratska stranka promovira. Imali smo pokušaj atentata na Trumpa, niz okolnosti koje su specifične za ove izbore. Postoji situacija u promjenjivim državama koje nisu ni za demokrate ni za republikance. Retorika u završnici kampanje sve više je usmjerena na optužbe na osobnoj razini, rekla je Luša.
Neodlučni birači
Naglasila je kako je vidljiva estradizacija američkih političkih izbora gdje se jako puno medijski eksponiranih ličnosti uključilo u samu kampanju.
- Imamo poduzetnike, sportaše, pjevače, cijelu showbiz elitu koja je na strani jednog ili drugog kandidata. Kandidati se koriste svim mogućim sredstvima da dopru do onih neodlučnih birača. Vidimo po posljednjim anketama, tih je u stvari jako malo i ove izbore trebala bi odlučiti izlaznost. Izbori su specifični zbog činjenice da je predsjednički kandidat suočen s nizom optužnica i sa samim suđenjem tijekom cijele kampanje i kada sve to nekako sumiramo sigurno da se radi o jednim od najzanimljivijih izbora u američkoj povijesti, rekla je.
"Ova vremena su posebno opasna"
Goran Bandov rekao je kako smo u najopasnijim vremenima.
- Tih vremena je bilo i prethodno, primjerice hladni rat i Drugi svjetski rat. Ova vremena su posebno opasna. S jedne strane imamo opasnosti koje su pitanje prirode, poput klimatskih promjena, koje očigledno eskaliraju, radikaliziraju situaciju u cijelom nizu regija, pa i ovdje kod nas u Europi. A s druge strane imamo potpunu nepredvidljivost cijelog niza država, i to onih s nuklearnim naoružanjem. Nalazimo jednu ogromnu prijetnju miru koja je do sada ipak značajno bila na neki način obuzdana. Zato je izrazito bitno tko će biti na čelu SAD-a, rekao je.
Podjele i optužnice
Tihomir Vinković naglasio je kako Las Vegas i financijski dio SAD-a daju veliku prednost Trumpu.
- Većina govori o ukupnom broju glasova. U SAD-u glasa 50 saveznih država, plus tri izaslanika koje daje District of Columbia. I tu se vode bitke u saveznim državama, ali svaka od njih daje određen broj tzv. izaslanika ili elektora, koji će glasovati. Ove ankete koje pokazuju da Kamala Harris vodi, ili možda bi pokazali da bi Trump vodi ili neko treći, nemaju nikakvog smisla, rekao je Vinković.
Govorio je o podjeli unutar Amerike.
- Ta podjela u Americi koja se umjetno ili neumjetno stvara dovela je do nasilja 6. siječnja 2021. godine. Trump je pozvao ljude da dođu, da marširaju na Capitol Hill, da se njihov glas čuje. Oni su upali, vidjeli smo da je bilo nasilno i nema nijedne optužnice za veleizdaju. Ima za urotu, ali nema nijedne za vele izdaju. Sve se moglo spriječiti, da su se optužnice dizale na vrijeme, pa ako treba i protiv Trumpa ili bilo kojeg njegovog suradnika, rekao je.
Đana Luša smatra da bi Trumpova pobjeda definitivno promijenila američku vanjsku politiku u odnosu na Bidenovu.
- Trump bi se vratio politici - Amerika na prvom mjestu, izolacionističkoj politici, dok je Biden promovirao multilateralizam, vratio je Ameriku tradicionalnim savezništvima. To pogotovo vidimo u odnosu s europskim članicama NATO-a i pitanjem pomoći Ukrajini, povratku u vrlo važne sporazume poput Pariškog klimatskog sporazuma, iranskog nuklearnog sporazuma ili promišljanja o povratku iranskom nuklearnom sporazumu i postizanju nekakvih rješenja. Trump vodi individualnu vanjsku politiku gdje on osim vođenja politike putem društvenih mreža, isto tako pristupa državama bilateralno u odnosu s njihovim čelnicima i tu je surađivao i s predsjednikom Putinom i sa sjevernokorejskim liderom. Izbjegava multilateralne kanale i multilateralne forume, rekla je Luša.
Trgovinski rat s Kinom
Istaknula je kako bi se Trump jako zalagao za američke trgovinske interese, tu bi sigurno zaoštrio ovaj trgovinski rat s Kinom, za koji se mora priznati da ni Biden nije pretjerano popuštao u nametanju nekakvih carinskih ograničenja.
- Mislim da bi bili katastrofalni transatlantski odnosi. Europska unija, to je najavio i Trump, a donekle i Harris, bila bi ostavljena negdje sa strane da se sama bori sa svojim problemima. Imala je dvije godine ovog rata ili skoro tri godine ovog rata u Ukrajini da jača svoje kapacitete i da bude spremna na onu jasnu činjenicu, a to je da je Amerika u svim svojim strategijskim dokumentima definirala azijsko-pacifičku regiju kao svoj budući fokus, da se sve više odmiče od europskog kontinenta, ali isto od situacije i na Bliskom istoku, rekla je.
"Amerika na prvom mjestu"
Smatra kako će se dogoditi preraspodjela snaga i uloge SAD-a.
- Ono što je najbitnije je da će Trump biti beskompromisan u obrani te pozicije - Amerika na prvom mjestu, rekla je.
Stanje u Gruziji
Goran Bandov komentirao je stanje u Gruziji nakon izbora. Istaknuo je kako se radi o europskoj državi čiji građani streme europskim vrijednostima, ali istovremeno imaju određene, realne strahove, a to je strah od mogućnosti da ih Rusija napadne.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!