Hoće li Iran nakon napada SAD-a promijeniti politiku?

Nakon američkih napada na iranske nuklearne pogone ključno je pitanje kako će odgovoriti Iran. O tome su U mreži Prvog razgovarali prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti i vojni analitičar Mario Galić. 

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da su u američkim napadima tri iranska nuklearna postrojenje potpuno uništena, a Iranci tvrde da je većina visoko obogaćenog uranija premještena prije napada. 

- Iranske tvrdnje vjerojatno su točne, imali su više nego dovoljno vremena premjestiti visoko obogaćeni uranij, smatra vojni analitičar Mario Galić. 

Amerikanci trenutačno nisu sigurni u rezultate napada jer su sva postrojenja pod zemljom. Galić očekuje da će Izrael, koji ima najbolju obavještajnu službu u Iranu, prvi raspolagati informacijama o šteti. 

- Sigurno je da je Fordow pogođen s 12 penetracijskih bombi GBU-57 i on bi trebao biti, ako ne potpuno uništen, onda jako oštećen iznutra. Natanz je pogođen sa samo dvije penetracijske bombe, iako postoje svjedoci koji kažu da su vidjeli da je devet B-2 poletjelo prema Iranu, a do Irana je došlo sedam. Nije poznato što se dogodilo s dva zrakoplova, vjerojatno su vraćeni zbog kvara. Isfahan je napadnut s 30-ak krstarećih projektila Tomahawk koji su ispaljeni iz nuklearne podmornice klase Ohio, rekao je Galić.

Smatra da je cilj tako opsežnog napada bilo zavaravanje. 

- Iran se nije ni pokušao braniti protiv tako snažnog napada, koji je ujedno predstavljao i demonstraciju sile Sjedinjenih Država, kaže.

Govoreći o tome je li Trump tim radikalnim potezom skrenuo pozornost s unutarnjih problema, kao što su nedavni prosvjedi u Los Angelesu, prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti rekla je:

- Naravno, sve te elemente može se staviti u kontekst ovog napada. Činjenica je da je Trump jasno izražavao svoju izolacionističku politiku i završavanje i nepočinjanje novih ratova, no sada vidimo da se direktno uključio. Riječ je o ograničenoj vojnoj operaciji, kako je on definira, i u tom smislu predsjednik SAD-a ima pravo prema Ustavu na to. 

Na pitanje je li Trump prekršio Ustav naredivši napad bez odobrenja Kongresa, Luša odgovara:

- Svi američki predsjednici pozivaju se na takvu interpretaciju Ustava da se radi o ograničenoj vojnoj akciji, a ne najavi rata, što je Trump i eksplicitno rekao.

Upozorila je na niz okolnosti koji je doveo do anarhije ili bezvlađa u međunarodnim odnosima u kojima Ujedinjeni narodi predstavljaju relikt prošlosti, a rezultat toga je da se Vijeće sigurnosti zaobilazi u ovakvim situacijama.

"Iran nema previše opcija" 

- Činjenica je da su iranski saveznici poput Hamasa, Hezbolaha i jemenskih hutista jako oslabljeni, a ne može računati ni na Rusiju, ističe Luša. 

Postavlja se pitanje što Iranu preostaje. Nekoliko je opcija i o tome će ovisiti Trumpova reakcija, navodi.

- Jedno je da napadne američke baze, što bi rezultiralo žrtvama. Drugo je da napadne naftna postrojenja zaljevskih država. Treće, o čemu se spekuliralo, je da pokuša zatvoriti ili barem ometati promet kroz Hormuški tjesnac, ali time bi ugrozio opskrbu trećine svjetskog transporta nafte i tekućeg plina, o čemu ovisi i Kina kao njegov saveznik. Četvrta mogućnost je da radi ono što je radio do sada - pokušava raketnim udarima, koji se nisu pokazali posebno učinkoviti, rekla je.