U Hodnji mira najviše hodočasnika iz istočnih zemalja
Foto: Dnevnik / HRT
Uoči 43. godišnjice Gospinih ukazanja u Međugorju, već 33 godine za redom održava se Hodnja mira, od Humca do Međugorja, gdje se moli za mir u svijetu. Hodnja mira se redovito odvija od 1992. godine kad se molilo za mir u tada ratom pogođenoj Hrvatskoj i BiH. Kao i prošlih godine i ove godine u Hodnji mira je najviše hodočasnika iz istočnih zemalja.
- Možemo reći da je na ovoj Hodnji mira najviše istočnih naroda, odnosno hodočasnika iz istočnih zemalja, pogotovo iz Ukrajine i Poljske. Oni na poseban način mole za mir da se zaustavi rat u njihovoj zemlji, da mogu konačno uživati i živjeti u tom miru, kazao je Zvonimir Pavičić, župnik župe svetog Jakova u Međugorju.
- Mislim da je to obveza svakog vjernika, svakog katolika, da ove važne poruke, posebice sada poruke mira, da se prenose posvuda po svijetu i da taj utjecaj Gospinih poruka koje mijenjaju čovjeka, mijenjaju dušu i koje mogu mijenjati nešto što nam se čini nepromjenjivim, rekao je Željko Batarjelo, hodočasnik, Beč.
Gospino ukazanje u Međugorju
Prije točno 43 godine na brdu Crnica kod Međugorja, na predjelu zvanom Podbrdo, šestero mladih vidjelo je bijelu pojavu s djetetom u naručju. Dio njih ponovno je doživio isto idućeg dana. Bio je to početak međugorskog fenomena - Marijina ukazanja.
Nekima od vidjelaca Gospa se nastavila svakodnevno ili povremeno ukazivati, a Međugorje je postalo mjesto okupljanja i molitve koje posjećuju mnogi vjernici iz cijelog svijeta.
Što o međugorskom ukazanju kaže Vatikan i što se ovih dana događa ondje, u Studio 4 govorili su profesorica Valerija Kovač sa zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta te novinar Večernjeg lista Darko Pavičić.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!