HRT na granici Turske i Sirije: Kako se odražavaju nestabilnosti u regiji

Zbog rata Izraela i Hamasa, Bliski istok vrije. Naša ekipa nedavno je boravila na tursko-sirijskoj granici, gdje je istražila kako se nestabilnosti u regiji odražavaju na Tursku, tu strateški važnu zemlju i geografski most između istoka i zapada.

Tijekom posljednjeg desetljeća Turska je radila na smanjenju napetosti između Izraela, Sirije, Libanona i palestinskih skupina. No sada je turski predsjednik Tayyip Recep Erdogan prekinuo sve veze s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, istaknuvši da su izraelske operacije genocid. Izrael je odmah opozvao svoje diplomate u Turskoj. Od početka rata trgovina između Turske i Izraela upola je smanjena. Sve to odražava se na ionako nestabilnu Siriju i mjesta uz tursko-sirijsku granicu.

Tijekom rata u Siriji upravo su kroz Sanliurfu mnogi džihadisti odlazili u Raqqu, koja je udaljena stotinjak kilometara, bio je to glavni grad samoproglašene Islamske države. Također, mnogo Sirijaca, koji su pobjegli iz svoje ratom zahvaćene zemlje, nastanilo se upravo ovdje.

Službeno, u Turskoj živi 6 milijuna Sirijaca. Neslužbeno, čak 10 milijuna. Njihov ostanak ili deportacija ovdje je veliko političko pitanje.

- Radio sam u izbjegličkom kampu za Sirijce koji je financirala vlada. U kampu je tada živjelo 40.000 ljudi, a ja sam radio kao prevoditelj. Kamp je bio poput grada, sa školom, policijom, bolnicom, objasnio je Yusuf iz Sanliurfe.

- Sada u Siriji nije rat, a turska vlada im je pomogla. No mislim da je došlo vrijeme da se vrate, smatra Ferzi iz Sanliurfe.

Službeno rata nema, no SAD i dalje u Siriji izvodi napade na položaje koji su povezani s Iranom. Istodobno dronovi napadaju bazu Al Harir u obližnjem Iraku, gdje su američke snage. Za razliku od pogranične Sanliurfe, grad Diyarbakir udaljeniji je od Sirije. To je, pak, neformalni glavni grad Kurda. Oni su odigrali ulogu u borbi protiv Islamske države, no duga je i njihova povijest sukoba s Turskom. Resatu je otac Turčin, a majka Kurtkinja.

Na pitanje osjeća li se više kao Turčin ili kao Kurd, odgovorio je općenito.

- Ne mogu reći, ja sam stanovnik Anadolije, rekao je Resat, Diyarbakir.

Na pitanje je li danas kurdski san o vlastitoj državi prošlost, Resat je odgovorio da ljudi ondje ne razmišljaju tako jer ovdje žive zajedno stotinama godina.

- Naravno da postoje oni koji bi htjeli vlastitu državu, ali oni su ovdje manjina, dodao je Resat.

Cijelo to područje između Turske i Sirije tijekom povijesti most je između istoka i zapada. Preostaje vidjeti može li Turska, u okolnostima novih ratnih prijetnji u susjedstvu, ponovno imati važnu ulogu u geopolitičkoj slici Bliskog istoka.