Hrvatska stagnira, Mađarska pada, Srbija je "hibridni režim"

Stanje demokracije u Mađarskoj pod premijerom Viktorom Orbanom prošle se godine ponovno pogoršalo, Hrvatska stagnira već šestu godinu za redom, a četvrtu godinu za redom, Srbija nije svrstana među demokratske zemlje.

'Stanje u Hrvatskoj'

U redovnom godišnjem izvješću "Nacije u tranziciji", Freedom House šestu godinu zaredom Hrvatskoj daje ocjenu 4.25 od mogućih 7.

Time je svrstava nešto ispod država poput Rumunjske (4.36), Bugarske (4.5) i Poljske (4.54).

Hrvatska po tome pripada polukonsolidiranim demokracijama te je 54 posto demokratska, tvrdi FH.

Freedom House za takve države, koje imaju ocjenu između 4.01 i 5, smatra da imaju visoke standarde u odabiru nacionalnog vodstva, no pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda.

Hrvatska je najbolju ocjenu dobila za civilno društvo (5.25), a najlošije stoji po pitanju korupcije i pravosuđa (oboje 3.50). Izborni proces dobio je ocjenu 5.00, neovisnost medija 3.75, a lokalno demokratsko upravljanje 4.5.

Među hrvatskim susjedima najgore stoji Bosna i Hercegovina s ukupnom ocjenom 3.21 i demokratskim postotkom od 37 posto. BiH iz godine u godinu pada na listi. 

'Zlouporaba administrativnih resursa u Mađarskoj'

U godišnjem izvješću, organizacija koju financira američka vlada, ali koja djeluje neovisno, naglašava da se mađarski rezultat pogoršao više nego je to slučaj s ijednom zemljom u istočnoj Europi, ne računajući Rusiju.

U izvješću se posebno kritizira provedba zadnjih parlamentarnih izbora, obilježenih "nepravilnostima, zlouporabom administrativnih resursa i iskrivljavanjem u medijima", kao i "rastućom netolerancijom Orbanovog režima prema glasovima koji izražavaju suprotno mišljenje".

Od povratka na vlast 2010., mađarski nacionalistički vođa redovito svojim postupcima vezanim uz kontrolu medija ili uz pravosuđe izaziva kritike Europske unije.

Po Freedom Houseu, Mađarska je 43 posto demokratska, dok je godinu prije bila 45 posto. Poljska se stabilno drži na 59 posto, dok je Rusija predsjednika Vladimira Putina pala s 5 na 2 posto.

Najbolja je Estonija koja je 83 posto demokratska, nakon koje slijede Latvija, Slovenija, Litva i Češka.

'Srbija nije demokracija nego hibridni režim'

Srbija, četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u "hibridne ili tranzicijske režime" u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda "značajni".

Kvaliteta demokracije, koja se prema izvješću FH-a "Države u tranziciji 2023.", mjeri od 1 do 7, ove godine ocijenjena je u Srbiji kao i prošle s 3,79, što je tada bio drugi najveći zabilježeni pad.

Prema tom indeksu, Srbija trenutno dijeli drugo mjesto na zapadnom Balkanu s Crnom Gorom i Albanijom, dok je najbolje rangirana Sjeverna Makedonija, objavio je portal Euroean Western Balkans (EWB).

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu osobu za domaću i regionalnu sigurnost, koristeći razne krize koje je sam izazivao kako bi skretao pažnju s toga što njegova vlada preuzima medije i ušutkuje kritičare iz civilnog društva, istaknuo je iz izvješća FH Glas Amerike (VOA).

U dijelu izvješća o Srbiji ukazano je da se oporba poslije bojkota 2020. godine vratila na političku scenu, ali da su predsjedničke i parlamentarne izbore 2022. obilježile neregularnosti, rezultirajući pobjedom Vučića i njegove Srpske napredne stranke.

Kao najkontroverzniji dio aspekta izbora 2022., FH navodi produženi proces utvrđivanja konačnih rezultata parlamentarnih izbora - 93 dana nakon dana održavanja izbora, što je značajno pridonijelo kašnjenju u formiranju parlamenta i vlade.

Također, FH navodi da je nastavljen negativan razvoj slobode medija i u 2022. i da su napadi na novinare u Srbiji i dalje "zabrinjavajući".

Prema podacima udruge novinara (NUNS), u Srbiji su tijekom godine registrirana 132 slučaja napada na novinare.

U izvješću je ukazano i na nastavak korištenja SLAPP tužbi protiv medija, što "ostaje zabrinjavajuće pitanje", uz podsjećanje da je samo istraživački portal KRIK u 2022. dobio 11 takvih tužbi.

FH je istaknuo i ulogu nacionalne agencije za elektroničke medije (REM) koju vidi kao "još jedan korak unazad u srpskom problemu s pluralizmom medija i uravnoteženom zastupljenošću političkih aktera", čime se argumentira ocjena da je REM "zarobljena institucija".