Grlić Radman: Sporazum o odšteti logoraša iz Morinja prioritet

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Budvi da je prioritet među otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore postizanje sporazuma o odšteti hrvatskih zatvorenika u logoru Morinj.

Grlić Radman je zajedno sa svojim crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem ranije danas položio vijence i zapalio svijeće na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, a nakon toga su dvojica šefova diplomacije bili panelisti na sigurnosnom 2BS Forumu.

Pitanje odštete je ljudsko i civilizacijsko pitanje. To nije samo bilateralno pitanje, to je pitanje suočavanja s prošlošću, tako da očekujem da se sporazum što prije sklopi i to pitanje riješi. Bivšim logorašima to nije financijsko pitanje, već pitanje dostojanstva i digniteta. To je pitanje moralne satisfakcije, rekao je Grlić Radman.

Da je dogovor dviju strana o dijelu otvorenih pitanja blizu, potvrdio je crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je rekao da crnogorsko društvo sazrijeva i usvaja demokratske vrijednosti.

Otvorena pitanja s Hrvatskom idu dobrom dinamikom i optimist sam da će se ona uskoro okončati na obostrano zadovoljstvo, rekao je Ibrahimović.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem siječnja bilateralne konzultacije s ciljem prevladavanja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima s EU.

Grlić Radman je priopćio da je postignut napredak u dijelu otvorenih pitanja, prije svega o odšteti za zatočenike u logoru Morinj, ali je naglasio i da za Hrvatsku nije prihvatljivo da se gradski bazen u Kotoru zove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem poznatom vaterpolistu za kojega Zagreb tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj.

Otvoreno ostaje pitanje granice na moru, kao i pitanje vlasništva nad brodom Jadran, te kako je rekao Grlić Radman pitanje koje se nedavno otvorilo, a odnosi se na otuđenu imovinu Hrvata u Boki, prije svega u Tivtu i Dobroti.

Parcele su uknjižene na druge vlasnike, iako su hrvatski vlasnici dobili slučaj na sudu, ali njihova imovina još nije uknjižena. Tražimo da im se imovina uknjiži, osobito jer je je bilo primjera da je drugim nacionalnim manjinama već uknjižena, pa može biti elemenata nacionalne diskriminacije, rekao je Grlić Radman.

Istaknuo je i da Hrvatska podržava proeuropske političare u Crnoj Gori, poput Ibrahimovića i premijera Milojka Spajića, te da očekuje da i njihovi koalicijski partneri podupiru proeuropski put Crne Gore.

Razumijem da im je jako važno imati podršku Hrvatske što i imaju. Ako je ikome u interesu da Crna Gora uđe u EU, to je Hrvatskoj. Crna Gora zaslužuje podršku, ali taj put ovisi o političarima u Crnoj Gori i vladi, o tome koliko će se založiti, rekao je šef hrvatske diplomacije.

Tijekom panela na 2BS Forumu, Grlić Radman je istaknuo da je članstvo u EU nezaustavljiv proces te da ima snažan transformativni utjecaj na sigurnost, financijsku i socijalnu stabilnost svake države. Hrvatska je, kako je rekao, pravi primjer zemlje koja je to ostvarila.

Grlić Radman i Ibrahimović položili vijence u nekadašnjem logoru Morinj

Ministar Grlić Radman i njegov crnogorski kolega položili su ranije danas vijence i zapalili svijeće ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju. Istodobno je manja skupina mještana mirno prosvjedovala tvrdeći da natpis na ploči ne održava istinu.

Na ploči se, između ostalog, spominje velikosrpska agresija na Hrvatsku, te piše: "Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi."

Nakon što je položio vijenac, Grlić Radman je rekao da se danas prisjećaju stradalnika logora u Morinju, te da je današnji događaj zalog stabilnih odnosa dviju susjednih zemalja.

- Ovdje dolazim već četvrtu godinu i ono što je dobro jest da svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima. Pokazujemo da nismo zaboravili stradalnike logora Morinj. Također nismo zaboravili ni tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine bez ikakvog razloga, bez ikakva povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da su u delegaciji bila i trojica bivših logoraša čije je ispovijesti slušao večer prije u Dubrovniku, tijekom susreta s predstavnicima Udruge logoraša.

- Kultura sjećanja važna je ne samo za Hrvatsku i žrtve nego i za Crnu Goru, važna je za sve nas kako bismo njegovali to sjećanje i kako bi nove generacije koje dolaze spoznale sve te mračne trenutke zajedničke povijesti i onoga što se dogodilo, rekao je Grlić Radman.

Njegov crnogorski kolega Ibrahimović izjavio je da je Crna Gora posvećena očuvanju dobrosusjedskih odnosa, posebno s Republikom Hrvatskom.

- Crna Gora kao demokratska država ne smije dopustiti da se zaboravi logor Morinj i sva ona zla koja su se u njemu dogodila. Moramo shvatiti da su ideologije 90-ih, te mračne ideologije, ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo kao društvo spremni, i danas, prepoznati sve ono što je bilo loše, ali, zagledani u budućnost, nastaviti dobru prijateljsku bilateralnu suradnju s našom prijateljskom državom Hrvatskom, rekao je Ibrahimović.

Crnogorski šef diplomacije istaknuo je da je važno upravo iz Morinja poručiti da svi oni inspiratori i počinitelji zločina moraju biti privedeni pravdi.

- Ali isto tako moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. Nažalost i danas imamo i u Crnoj Gori i u okruženju one koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovjećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja i razumije da kroz nju pokazujemo pijetet prema svim stradalima, ali i solidarnost s njihovim obiteljima, rekao je Ibrahimović.

U nekadašnjem logoru Morinj, u nečovječnim uvjetima, bile su zatvoreno 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatočenika. Za taj ratni zločin u sudskom postupku osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.

- Tu smo došli odati počast ubijenim, umrlim i zatočenim logorašima, invalidima danas. Ne govorim da treba gajiti mržnju, ali ovo se ne smije zaboraviti i trebaju buduće generacije znati za ovo, rekao je Igor Guljelmović, bivši logoraš.

Crnogorski mediji ranije su objavili da su dvije države blizu dogovora da se pitanje vlasništva nad brodom Jadran riješi dogovorom Zagreba i Podgorice ili međunarodnom arbitražom. Otvoreno ostaje i pitanje granice na moru između susjeda, dok slučaj Lora, u kojem je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, navodno neće biti uključen u ovaj djelomični dogovor dviju država.

Uoči posjeta Grlića Radmana Crnoj Gori, crnogorski predsjednik Jakov Milatović zatražio je da i pitanje Lore bude tretirano međudržavnim sporazumom Crne Gore i Hrvatske.

Šef hrvatske diplomacije tvrdi da se ne mogu izjednačavati slučajevi zatvora u Lori i logora u Morinju, te smatra da je to intencija onih koji pokreću tu temu. Podsjetio je i da su hrvatski pravosudni organi proveli postupak u slučaju Lora te da postoje i pravomoćne presude.

Čini mi se da se ovdje olako politizira s tim pojmom. U slučaju vojnog zatvora Lora, moram podsjetiti da je to oduvijek bio vojni zatvor u bivšoj Petoj pomorskoj oblasti. Hrvatsko pravosuđe je pokrenulo postupke i istrage, naravno, i donijelo odgovarajuće presude. Tako da svako izjednačavanje logora u Morinju i vojnog zatvora zapravo relativizira i umanjuje žrtve Morinja, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je da su Crna Gora i Hrvatska nedavno riješile pitanje vlasništva nad Hrvatskim domom Josip Marković u Donjoj Lastvi, ocijenivši to kao dobar znak i početak za rješavanje drugih otvorenih pitanja poput vlasništva nad brodom Jadran, vojne sukcesije te otete imovine Hrvata Boke kotorske, osobito u Tivtu i Dobroti.

Postoje presude i one se moraju provesti. Moraju se uknjižiti vlasnici kojima je bila oduzeta imovina i na tome ćemo ustrajati, kako bismo zaštitili vlasništvo jer je ono neotuđivo pravo, rekao je Grlić Radman.

Mirni prosvjed prosrpske desnice

Tijekom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.

U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. listopada te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.

Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom listopada 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

Konferencija "To be secure"

Nakon polaganja vijenaca ministar Grlić Radman otišao je u Budvu, gdje sudjeluje na konferenciji "To be secure".

Ovogodišnja tema ove konferencije je složena situacija u čitavom svijetu, te njezina refleksija na jugozapadni Balkan s tendencijom da se vanjske neprilike pretvore u prilike ovdašnje, rekao je Vicko Dragojević u podnevnom Dnevniku.

- Trenutno traje panel na kojem se govori o europskom putu Crne Gore, na kojem sudjeluje crnogorski ministar vanjskih poslova, hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, te bivši slovenski predsjednik Borut Pahor. Ponovljeno je i naglašeno kako Crna Gora ima snažnu potporu na svom europskom putu, kako je od svih država u tome najdalje dospjela, a hoće li se i kada to dogoditi, ovisi će najprije o njoj, rekao je Dragojević.