ICJ objavljuje pravni okvir o klimi koji bi mogao biti prekretnica

Najviši sud Ujedinjenih naroda u srijedu će objaviti globalni pravni okvir za borbu protiv klimatskih promjena koji će također utvrditi odgovornost najvećih zagađivača u odnosu na zemlje koje najviše pate, piše francuska novinska agencija Afp.

Međunarodni sud pravde (ICJ) dobio je zadatak da izradi takozvano savjetodavno mišljenje o obvezama zemalja u sprječavanju klimatskih promjena i posljedicama za onečišćivače čije su emisije naštetile planetu.

Stručnjaci kažu da će to biti najznačajnija u nizu nedavnih odluka u sferi međunarodnog prava o klimatskim promjenama, s velikim potencijalnim posljedicama za države i tvrtke diljem svijeta.

Zemlje najizloženije klimatskim promjenama nadaju se da će biti dalekosežnih pravnih posljedica u borbi protiv klimatskih promjena, ujedinjavanju postojećeg prava, oblikovanju nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva i utjecaju na trenutne sudske slučajeve.

- To će biti kompas koji je svijetu potreban da ispravi smjer, rekao je Vishal Prasad, direktor udruge Studenti pacifičkih otoka koji se bore protiv klimatskih promjena.

- To će dati novu snagu klimatskim parnicama, inspirirati ambicioznije nacionalne politike i voditi države prema odlukama koje podržavaju njihove zakonske dužnosti zaštite i ljudi i planeta, rekao je Prasad.

No neki kritičari tvrde da će presuda biti neefikasna, jer savjetodavna mišljenja ICJ-a nisu obvezujuća i veliki onečišćivači mogu je jednostavno ignorirati.

Djela i propusti

UN je, pod pritiskom male otočne države Vanuatu, zatražio od suda da odgovori na dva pitanja.

Prvo je koje obveze države imaju prema međunarodnom pravu u zaštiti Zemljine klime od emisija stakleničkih plinova koji zagađuju i drugo je koje su pravne posljedice za države koje su "svojim djelima i propustima prouzročile značajnu štetu klimatskom sustavu i drugim dijelovima okoliša?"

Drugo pitanje bilo je izričito povezano sa štetom koju klimatske promjene nanose malim, ranjivijim zemljama i njihovom stanovništvu.

To se odnosi na zemlje koje se suočavaju sa sve razornijim vremenskim katastrofama, a posebno na otočne nacije kojima prijeti porast razine mora poput onih u Tihom oceanu.

''David protiv Golijata"

U nečemu što je nazvano bitkom "David protiv Golijata", razvijena gospodarstva i zemlje u razvoju sukobile su se na Međunarodnom sudu pravde tijekom prosinačkih ročišta u tom slučaju.

Palača mira u Haagu, sjedište Međunarodnog suda pravde, bila je poprište više od 100 usmenih podnesaka - najvećeg broja ikada, a mnogi iz malih država prvi put su se pojavili.

- Ovo bi mogao biti najznačajniji slučaj u povijesti čovječanstva, rekao je predstavnik Vanuatua Ralph Regenvanu, otvarajući tada dvotjedna saslušanja.

- Ishod ovih postupaka odjeknut će generacijama, određujući sudbinu nacija poput moje i budućnost našeg planeta, rekao je vijeću od 15 sudaca.

Veliki zagađivači tvrdili su da je Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) dovoljna i da nove smjernice o obvezama zemalja nisu potrebne.

Američka zastupnica Margaret Taylor rekla je da je taj okvir "najnoviji izraz pristanka država da budu obvezane međunarodnim pravom u pogledu klimatskih promjena".

Taylor je pozvala sud "da osigura da njegovo mišljenje očuva i promiče središnju ulogu" te konvencije.

Govornik iz Indije bio je još eksplicitniji.

- Sud bi trebao izbjegavati stvaranje bilo kakvih novih ili dodatnih obveza osim onih koje već postoje u okviru režima klimatskih promjena, rekao je Luther Rangreji.

Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom od tada su prestale financirati UNFCCC-a i povukle se iz Pariškog sporazuma o klimi.

Vodeno groblje

Manje države rekle su da je postojeći okvir nedovoljan za ublažavanje razornih učinaka klimatskih promjena.

- Kako se mora dižu brže nego što se predviđalo, te države moraju stati. Ovaj sud ne smije im dopustiti da osude naše zemlje i naše ljude na vodene grobove, rekao je John Silk s Maršalovih Otoka.

Nakon žestokih pregovora UN-a o klimi u Azerbajdžanu u studenom, bogate zemlje pristale su osigurati najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle zemljama u razvoju da prijeđu na čistu energiju i pripreme se za porast ekstremnih vremenskih uvjeta.

Ranjive zemlje tvrde da to jednostavno nije dovoljno i pozvale su ICJ da se založi za više.

- Ovo je kriza preživljavanja. To je također kriza jednakosti, rekao je predstavnik Fidžija Luke Daunivalu.

- Naš narod nepravedno plaća račun za krizu koju nije stvorio. On od ovog suda traži jasnoću, odlučnost i pravdu, dodao je.