14:36 / 15.11.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT/J.L.

"Ideja ujedinjene Europe dovedena u pitanje"

Kriza na bjeloruskoj granici

Kriza na bjeloruskoj granici

Foto: Studio 4 / HRT

Na bjeloruskoj granici situacija je napeta već danima, to je i humanitarna i sigurnosna kriza, a migranti, njih oko 2000, među kojima je oko 600 žena i 200 djece, koriste se kao oružje u geopolitičkim prepucavanjima. Na granicama su jake snage, situacija je nekontrolirana, ima i stradalih.


Profesor na Fakultetu političkih znanosti Siniša Tatalović, stručnjak za međunarodnu sigurnost, rekao je da u svemu sudjeluje nekoliko aktera - Rusija, Bjelorusija, EU, a vidi se da su najveće žrtve ljudi koji se nalaze trenutačno u Bjelorusiji na granici prema Poljskoj. Izmanipulirani su i dovedeni u jednu bezizlaznu sitauciju. Koriste se kako bi se testirala snaga jedne, druge ili treće strane.

Denis Avdagić
, vanjskopolitički analitičar, rekao je da je ovo sigurnosna i međunarodna, ali i humanitarna kriza. Bojim se da ide prema najlošijem scenariju, a najlakše je da bjeloruska strana zbrine te ljude dok se dogovor ne postigne. Nitko ne govori o potencijalnom ratu između Poljske i Bjelorusije, ali moguće je da dođe do razmjene vatre. Tu su i policija i vojnici koji su ozbiljno naoružani.

Tatalović kaže da bjeloruska diplomacija intenzivno radi na dodjeli viza za Bjelorusiju za migrante, a u zemljama odakle migranti dolaze postoji prešutna odluka da se to neće zaustavljati. EU pregovara s Turskom i drugim zemljama da se suspendiraju letovi prema Bjelorusiji, a oni zrakoplovi koji se već nalaze u Bjelorusiji, ne bi bilo dobro da ostanu ondje zbog diskriminacije i pritisaka kojima bi bili izloženi i totalitarnog režima. EU bi trebao pokazati dobru volju, riječ je o nekoliko tisuća ljudi.

Što se događa?

Avdagić ističe da migranti žele daje na zapad, no nema volje da ih se primi, kao ni da se pregovara s Poljskom. Sve je postalo legitimno u obrani od migranata. Pitanje je ako EU popusti i primi te ljude, postoji li mogućnost da se slična ili ista stvar ponovi i drugdje. Nema više želje za daljnjim migracijama u Europi, to se pokušava zaustaviti i političkim putem.

- Lukašenko očekuje da se sankcije potpuno ukinu, no one su danas pojačane. Ovo nije počelo sad, ovo traje od početka kolovoza, ali sada se situacija promijenila jer je Poljska u potpunosti zatvorila granicu, kaže Avdagić.

Tatalović dodaje da Lukašenko želi zamutiti odnose između EU-a i Rusije, pogotovo u kontekstu plinskog angažmana koji EU ima s Rusijom. Smatra da će se u budućnosti fokus s Bjelorusije pomaknuti na pitanje migranata u Turskoj.

- EU nema dovoljno usklađenu politiku, trebao bi biti aktivniji u stvaranju uvjeta tim ljudima da prežive, da se oni koji su u izbjegličkim kampovima vrate u svoje zemlje i nastave tamo živjeti. Jedina mogućnost zaštite granica inače će biti ovakva kako se radi u Poljskoj. Treba djelovati prema izvoru migracije, poručuje.

- Ideja ujedinjene Europe dovedena je u pitanje, mora se nešto učiniti kao bi se Europa unutar sebe otvorila, a da se počne govoriti i o tome što se zbiva u pozadini, ti ljudi dolaze preko organiziranih skupina i treba vidjeti da se ilegalne migracije ne koriste za određeno reguliranje tržišta rada u EU-u. Postoji interes država i interes privatnog kapitala, rekao je Tatalović.

Sigurnosne snage u Europi bave se organiziranim krijumčarima migranata.

- Čitav put, uključujući boravak u Bjelorusiji, navodno je stajao oko 15.000 dolara. Gledamo ljude koji imaju novca za takav put, a kako tek prolaze ljudi koji ga nemaju, kazao je Avdagić.

Na terenu nema neovisnog izvješćivanja, materijali su uglavnom produkt poljskih i bjeloruskih službi.

U dijelu poljske i litavske strane nalaze se snage Sjevernoatlantskog pakta, one su tu i stacionirane, no zasad i poljske i litavske snage upravljaju krizom, i to se vjerojatno neće mijenjati, kazao je Tatalović.

Avdagić kaže da će vjerojatno doći do sastanka Sjevernoatlantskog vijeća po ovom pitanju, vjerojatno na razini veleposlanika. Zanimljivo je da nije pozvan ni FRONTEX.

- To je pitanje u nadležnosti EU-a i institucije EU-a bavit će se tim pitanjem, NATO je tu u drugom planu, kaže Tatalović.

- Jedino građani koji imaju prebivalište uz samu granicu mogu davati informacije, no nikome nije dozvoljeno da tamo dolaze, snima i pomaže tim ljudima. Na granici su povučena dva niza žilet-žice i svi se migranti nalaze na bjeloruskoj strani granice. No Bjelorusija nema nikakvu intenciju pomagati tim ljudima, niti hranom niti medicinskim potrepštinama, objašnjava Avdagić.

 Tatalović kaže da bi bilo dobro pomoći tim državama kako se ne bi narušila percepcija EU-a u smislu stava prema migrantima. Poljska je dio EU-a i treba joj pomoći da razumije europsku ideju kretanja ljudi, roba i kapitala. Ne znamo što se događa i bojim se da, kada se to sazna, neće biti dobro. To su zemlje koje nemaju iskustva s ilegalnim migracijama, ističe.


Uloga Rusije

Avdagić ističe da postoji konstantna komunikacija Minska s Moskvom, tu je i izjava Lukašenka će se zatvoriti plin prema Europi.

Poljska izravno proziva Moskvu kao sponzora svega.

Riječ je sukobima i nesporazumima Poljske i Rusije koji traju već 100 godina, nije sada riječ samo o Sjevernom toku nego i plinovodu s južne strane, preko Mađarske i Srbije, no treba reći i da Rusija radi alternativu tom tržištu gradeći plinovode prema Kini, tumači Tatalović.

Rusija igra igru, pozicionirala se kao država koja dominira prostorom bivšeg SSSR-a, to je demonstriranje sile, kazao je Avgadić komentirajući slanje ruskih bojnih zrakoplova prije nekoliko dana u bjeloruski zračni prostor. Mora se raditi neka pozicija međusobnog toleriranja i priznavanja što je čija interesna zona, njihovo povezivanje s Pekingom je nešto što vide kao interes da se može djelovati na globalnoj razini.

Prijetnja Poljskoj od strane Rusije je nerealna, no zanimljivo je u političkom smislu da veći dio EU-a ne kritizira i ne komunicira o pitanju "pushbackova" u Poljskoj. Volje za ovakvim primanje migranata u EU-u nema, ustvrdio je.

- Viši interes sukobljavanja s Bjelorusijom, odnosno Rusijom, stavio je u drugi plan ono što se događa na terenu. Trebat će proći vrijeme da se sazna što se stvarno događalo, no sve bi trebalo biti neka pouka za EU da pokuša osmisliti neke politike ranog upozoravanja na takve vrste opasnosti i preventivnog djelovanja. Od ljeta se znalo da iz Minska idu zrakoplovi po migrante. Što se čekalo, taj se problem mogao prevenirati, ističe Tatalović.

- Unija je djelovala prema zrakoplovnim kompanijama koje su prestale prevoziti migrante, a svi se moramo nadati da neće situacija eskalirati. Ključno je djelovanje prema Rusiji, linija za komunikacije je prema Vladimiru Putinu i Moskvi. Na žalost, kada nekome popustite na jednome, pokušat će opet dobiti takve koncesije. Ta igra s Rusijom gdje oni pritišću EU i zapad nije dobra za nas koji se nalazimo s ove strane, rekao je Avdagić.

Putin svaku krizu i njezin završetak iskoristi za to da ukaže na svoju konstruktivnu ulogu, naglašava Tatalović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!