Špelić: Iranski režim pokazao je da prosvjede može dovesti pod kontrolu
15.01.2026.
22:59
Autor: Danko Družijanić/J.L./Agenda/HRT
PODIJELI
Povjesničar Dario Špelić u Agendi
Foto: HTV / HRT
Sve je dramatičniji razvoj situacije u Iranu, u kojem se teokratski režim susreće s vjerojatno najvećim izazovom u 47 godina vladavine. Iran potresaju novi prosvjedi, ali kako upozorava povjesničar Dario Špelić, oni u očima vlasti nisu tek društveni bunt. „Napad na režim u Iranu jest napad na vlast koja ima suverenitet od Boga“, ističe, podsjećajući na žilavost teokratskog poretka.
Urednik emisije Hrvatskog radija "Povijest četvrtkom", povjesničar specijaliziran za Bliski i Srednji istok, Dario Špelić u emisiji "Agenda Svijet" istaknuo je kako se čini da su prosvjedi počeli velikim ekonomskim nezadovoljstvom.
- Jedan dolar je nešto više od milijun rijala, to je zastrašujuća inflacija koja dovodi do toga da normalan život nije moguć. To je samo jedna u nizu ekonomskih kriza. Iran je već desetljećima pod sankcijama, a i ekonomska politika režima nije najpametnija. Već postoje cijele mreže organizacije odanih režimu koji se u odanosti između ostalog i drže određenim ustupcima u ekonomskoj sferi, pa tako mi znamo da je korpus Islamske revolucionarne garde značajno prisutan i u ekonomskoj sferi s nizom poduzeća i poslova, rekao je.
Naglasio je kako je režim već puno puta pokazao da velike prosvjede može dovesti pod kontrolu, bez obzira na reakciju svijeta.
Šahov režim autokratski i tvrd, Pahlavi trošio milijarde
Na pitanje kako je došlo do uspostave Islamske Republike Iran, Špelić je rekao da je šah Reza Pahlavi okrenuo protiv sebe sve, od Tudeha, komunističke partije, Mudžahedin halka, iranske političko-militantne opozicijske grupe poznate kao Narodni mudžahedini Irana, koji su isto na ljevici, pa sve do krajnje konzervativnih klerika na desnici. Ljudi su bili nezadovoljni režimom koji je bio autokratski i tvrd, u vladavini se oslanjao na vojsku ali i na tajnu policiju savak, iskorištavao je novce od nafte. Iako je bijela revolucija koju je pokrenuo 1963. donekle reformirala zemlju, bilo je i nezadovoljnih.
Objasnio je kako je Teheran sredinom 70-ih godina imao 4,5 milijuna ljudi, veliki dio njih siromašan.
- Šah je bio rasipan i trošio goleme novce na vojsku, svi su njegovi projekti koštali basnoslovne svote novaca, planirao je mrežu nuklearnih reaktora koje je htio kupiti od SAD-a i Francuske kako bi Iran postao i ekonomska sila. Živio je rasipno, trošio po današnjim kriterijima milijarde dolara, rekao je Špelić.
Govorio je i o povijesti nastanka Islamske Republike Iran.
- Islamska revolucija počinje dolaskom ajatolaha Ruhollaha Homeinija koji je 1963. postao istaknuta figura oko koje se okupljala konzervativna vjerska opozicija protiv šaha, 1964. protjeran je iz zemlje, odlazi u Irak odakle postaje sve utjecajniji. On se čini kao idealna osoba, iako su mnogi s ljevice njegove ideje smatrali čudnima i neprovedivima. No, kada se vratio, dočekali su ga milijuni ljudi, okupio je svoje snage s ciljem da osnuje Islamsku Republiku Iran. Bio je odlučan svim sredstvima provesti ono što su htjeli - stvaranje teokratske vlasti. Mnogi su završili u zatvorima, pobjegli iz Irana.
U toj je državi državni poglavar vjerski vođa, riječ je o vladavini fakiha.
U šijitskom islamu život na ovoj zemlji je takav kakav jest. Spas dolazi kada se skriveni imam, mahdi, ponovno vrati iz svoje okultacije i tada dolazi svijet pravde. Do tada mi živimo sa svjetovnim vladarima. Cilj nam je naravno da budemo bolji ljudi, da poštujemo vjerske uzuse, da poštujemo Kuran, slavimo Alaha.
Homeinijeva revolucija je takva da se ne treba trpjeti šah jer Iranu i drugim zemljama trebaju fakihi, vladari koji su vični vjeri, pošteni, pravedni, bogobojazni, koji će na zemlji nastaviti ostvariti ideal islamske vladavine. Ključna je uloga vođe, prvog vjerskog i državnog poglavara. On je vrhovni zapovjednik vojske, određuje tko će biti u sigurnosnim službama, tko će biti generalni direktor iranske radiotelevizije. On je tu od boga, on tumači vjeru, on je neupitan, a sve je ovisno o njemu.
Kada je 1979. proglašena Islamska Republika Iran, ustavom iz 1979. određeni su predsjednik i premijer. Predsjednik nije bio moćna osoba, a premijer je s ministrima vodio dnevne poslove države. Izmjenama ustava premijer izlazi iz slike i stvara se vrsta predsjedničkog sustava, no predsjednik je ovisan o vjerskom vođi.
Iranski sustav je specifičan, postoji Vijeće čuvara, tijelo koje se prvi put pojavljuje u ustavnoj revoluciji 1905., i to je neka vrsta gornjeg doma. Ima 12 članova koji su ključni za procjenjivanje jesu li zakoni koji se donose u parlamentu u skladu s ustavom i Kuranom i svim zakonima šerijatskog prava. Šest članova bira vrhovni vođa Irana, Rahbar. Šest bira mađlis, parlament. Ali, opet na temelju prijedloga, institucije, koju manje više nadzire Rahbar.
Napad na režim - napad na Boga
Iz prošlosti se zna da je taj režim preživio svašta, napadi na visoke dužnosnike, zelenu revoluciju 1999. godine, 2022. žestoke nerede zbog smrti mlade žene koja nije nosila hidžab. Režim je žilav i koristit će sve kako bi suzbili prosvjede.
- Riječ je o tome da kada napadate režim, napadate nešto što ima suverenitet od Boga, zaključio je.