Globalna sigurnost pod pritiskom: Ukrajina i Bliski istok u fokusu

Iran i Sjedinjene Države i dalje su daleko od konačnog dogovora. Pregovori se vode paralelno s pokušajima da se okonča rat i uspostavi kontrola nad pomorskim prometom kroz Hormuški tjesnac.

Istodobno, nedavni ruski napad na Ukrajinu ponovno potiče rasprave. Europska unija upozorava da lansiranje sustava Orešnik dodatno eskalira napetosti i približava sukob opasnoj točki, na rubu nuklearne konfrontacije.

Gosti emisije Otvoreno bili su Marinko Ogorec, vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica, Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” te Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Akrap je komentirao mogući dogovor Irana i SAD-a, kazavši da se jasno vidi da u Iranu postoji nekoliko struja, a da ova grupacija iranskih pregovarača pokušava pokazati da želi dogovor, slažu se sa svime što želi SAD, ali Revolucionarna garda se tome protivi. 

- Jedino je pitanje, a i znamo da predsjednik SAD-a Donald Trump nije baš strpljiv, za čime će posegnuti kako bi prisilio Iran da ponovno krene u dogovore, rekao je.

Dodao je da su iranske poruke prvenstveno usmjerene na njihovu javnost i oni će vrlo jednostavno i u onom trenutku kad popuste prema američkim zahtjevima, vrlo lako će to popuštanje Amerikanci moći prihvatiti kao svoju pobjedu. 

Ogorec je kazao kako nema borbenih djelovanja, pa to pokazuje da su pregovori ipak u tijeku i idu nekako.

Vjeruje da Iran popunjava svoj arsenal i za očekivati je da će se i dalje intenzivno naoružavati.

Naglasio je kako je pitanje koliko dugo SAD može biti strpljiv jer bi ponovno moglo doći do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, sa svim ozbiljnim posljedicama koje bi takav potez izazvao.

Kotarski navodi kako procjene MMF-a pokazuju da bi globalni gospodarski rast ove godine, zbog aktualnih okolnosti, mogao usporiti za 0,3 postotna boda.

Iako to nije pozitivan pokazatelj, šok je i dalje znatno manji od onoga tijekom pandemije.

No svaki dodatni tjedan rata svjetskom gospodarstvu nanosi ozbiljnu strukturnu štetu, osobito zbog manjka energenata na tržištu, prije svega nafte i plina.

- Riječ je o oko 15 milijuna barela dnevne potrošnje koja trenutačno nedostaje svjetskom tržištu, rekao je.

Kotarski: Ne nazire se kraj sukoba, rat dodatno pritišće svjetsko gospodarstvo

Kotarski je ocijenio da se skori završetak sukoba ne nazire jer Iran pojačava prijetnje i smatra da još ima adute kojima može nanijeti ozbiljnu štetu protivničkoj strani. 

Upozorava i na gospodarske pritiske koji posebno opterećuju SAD i razvijene ekonomije, ponajprije rekordnu razinu javnog duga.

Prema procjenama MMF-a, globalni javni dug mogao bi do 2028. dosegnuti razinu od 100 posto svjetskog BDP-a.

Naveo je i da su razvijene ekonomije između 2005. i 2025. povećale javni dug sa 73 na 110 posto BDP-a.

Dodao je kako inflacija dovodi do rasta kamatnih stopa, a svako novo povećanje kamata dodatno povećava troškove servisiranja već visokog javnog duga.

Kao primjer izdvojio je SAD, čiji je javni dug u istom razdoblju porastao sa 60 na 120 posto BDP-a.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države danas izdvajaju više od tisuću milijardi dolara godišnje samo za kamate na dug, što je više od ukupnog američkog vojnog proračuna.

Pitanje je tko zapravo vlada Iranom

Ogorec je ocijenio da je Iran spreman na određene kompromise, ali smatra da Islamska revolucionarna garda ne želi odustati od nuklearnog programa. Pritom je otvorio i pitanje tko trenutačno uistinu upravlja Iranom – Revolucionarna garda ili novi ajatolah, koji se vrlo rijetko pojavljuje u javnosti.

"Iran će se morati odreći puno toga"

Akrap ocjenjuje da Iran nema realne mogućnosti zadržati kontrolu nad Hormuškim tjesnacem niti naplaćivati brodarin u tom području.

Smatra i da bi se morao odreći obogaćenog urana te prestati s napadima na susjedne zemlje, kao i s bilo kakvim pretenzijama na ograničavanje slobodne plovidbe kroz Hormuz.

- Svaka iznimka koja bi Iranu dala pravo na takav tjesnac u budućnosti otvara brojna otvorena pitanja oko kontrole nekih drugih tjesnaca u svijetu koja bi izazvala ogromnu pometnju u međunarodnom globalnom trgovačkom prometu i to bi sasvim sigurno izazvalo dalekosežne gospodarske, financijske i društvene posljedice. 

Kotarski: Kina i Rusija dobitnici sukoba na Bliskom istoku

Kotarec je rekao kako su, s ekonomskog gledišta, u protekla tri mjeseca kao dobitnici sukoba na Bliskom istokuKina i Rusija. Rusiji je porast cijene nafte, s oko 58 na gotovo 100 dolara po barelu, olakšao financiranje ratnih aktivnosti, dok je Kina dodatno ojačala svoju poziciju kao izvoznica zelene tehnologije i rješenja.

Istodobno, SAD je ublažio dio sankcija Rusiji, a Kina koristi rast globalne potražnje za solarnim panelima i vjetroelektranama, posebno u državama koje žele smanjiti energetsku ovisnost. 

U kratkom roku, rekao je, korist imaju i izvoznice nafte, no dugoročno se pojačava globalni zaokret prema energetskoj tranziciji i nuklearnoj energiji.

- Gubitnici su ponajprije Europska unija, Japan, Južna Koreja i države Jugoistočne Azije koje snažno ovise o uvozu energenata. U EU više od 55% energije dolazi iz uvoza, što posebno pogađa industrije poput njemačke, kojoj se rast prepolovljuje zbog viših cijena energije.

SAD je djelomično izoliran kao neto izvoznik energije, ali ipak trpi manji pad BDP-a, dok snažan rast u sektoru umjetne inteligencije ublažava ukupni učinak. Ipak, dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca, upozorava se, šteti američkom kredibilitetu kao sigurnosnog partnera.

- Ono što Amerika definitivno gubi sa svakim tjednom zatvorenog prometa kroz Hormuški tjesnac je kredibilitet kao vojna sila, kao sigurnosni partner, kao neko tko može konkretno spriječiti takve scenarije, kazao je.

Zaključio je da se SAD se nalazi između dvije opcije: završetak sukoba pod nepovoljnijim uvjetima ili eskalacija koja bi zahtijevala veliko vojno angažiranje, dok se trenutačno vodi strategija iscrpljivanja i odugovlačenja. Iran pritom vjeruje da ima dovoljno poluga pritiska, uključujući prijetnje nadzorom Hormuškog tjesnaca i kritične infrastrukture.

Ogorec: Nadamo se da do eskalacije neće doći

- Mislim da je Orešnik previše dragocjen da bi se gađalo samo stanove, škole, vrtiće. Mislim da je on upotrebljen za nešto puno složenije, mi ne možemo dobiti informaciju konkretno što je pogođeno s njim, rekao je Ogorec.

Bojeve glave mogu nositi i drugi sustavi, primjerice „Iskander”, koji se gotovo kontinuirano koristi na području Ukrajine. Za sada, ipak, ostaje nada da neće doći do daljnje eskalacije u tom smislu.

Beskrupuloznost ruskog političkog vodstva

Moskva je danas poručila diplomatima i stranim državljanima da napuste Kijev i najavila sustavne napade. 

Akrap je rekao da takve prijetnje pokazuju daljnju beskrupuloznost ruskog političkog vodstva.

- Međutim, ukoliko dođe do radikalizacije i napadanja tih ciljeva koje Moskva spominje, to znači da će i Kijev imati pravo odgovoriti na isti način. A to onda znači da nije nemoguće da ukrajinski dronovi slete i na Crveni trg, odnosno u Kremlj. Prema tome, to je jedna radikalizacija koja praktički pokazuje batinu koja ima dva kraja. Bitnu ulogu u tome, i to je ono bitno reći, pogotovo što se u javnosti to vrlo često ignorira, veliku ulogu u tome imali su lovci F-16 zahvaljujući dodatnim donacijama streljiva koje su došla iz Nizozemske i Danske i posebno SAD-a. Prema tome, SAD i dalje djeluju. I ono što je bitno reći, naglasio je.

Pogledajte emisiju: