Izborna utrka u BiH u znaku napetosti

Počela je službena kampanja za opće izbore u Bosni Hercegovini koji će se održati 2. listopada. Za vlast se bori 90 stranaka, 37 koalicija i 17 neovisnih kandidata. Izborna utrka protječe u ozračju političkih napetosti i neizvjesnosti hoće li visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt izmijeniti izborni zakon, oko čega se posljednjih mjeseci vodi žestoka politička borba. Ilko Barbarić iz Mostara javlja kako protječu prvi dani predizborne kampanje i što Bosni i Hercegovini donose ovi izbori.

Mjesta za oglašavanje uređuju se, a s njih manje-više ista, poznata lica pozivaju glasače da im daju glas za njihove programe. Neslužbena kampanja za opće izbore u BiH traje već tjednima, a iz Središnjeg izbornog povjerenstva upozoravaju:

- Posebno skrećem pažnju na zabranu korištenja govora mržnje u kampanji kao isvakog oblika javnog izražavanja ili gogova koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju, i nasilje prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba na osnovi rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, upozorio je Suad Arnautović, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Sukladno tehničkom dijelu izbornog zakona kojega je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine ima mogućnost izricati mnogo strože kazne za kršenje izbornih pravila.

Novčane kazne u rasponu su od 1500 do čak 15 tisuća eura, uz mogućnost uklanjanja s izborne liste kandidata koji se ogriješio o izborni zakon. A prema njemu, Hrvatima i dalje drugi mogu birati predstavnike, kaže mostarski analitičar Danijel Vidović.

- U tom smislu primjećujemo jednu veliku radikalizaciju, poglavito na bošnjačkoj političkoj sceni koja je izazvana činjenicom da su glavni akteri međunarodne zajednice shvatili da ovako dosadašnje njihovo djelovanje vodi poptunom kolapsu daytonske strukture koja je jamac opstanka Bosne i Hercegovine, istaknuo je Vidović. 

Nagađa se da će visoki međunarodni predstavnik Schmidt ipak donijeti izmjene izbornog zakona na sam dan izbora, 2. listopada ili dan poslije.

- Kao i cijela neslužbena kampanja, i ova koja je počela prije nekoliko dana ne obiluje nekim posebnim političkim porukama. Sve ono što je zaoštreno prije same kampanje preselilo se u slogane u nešto blažem obliku, rekao je u uvodu svojeg javljanja iz Mostara u središnji Dnevnik HTV-a Ilko Barbarić. Istaknuo je da još nema izmjena izbornog zakona koje bi mogle spriječiti preglasavanje Hrvata u državnim tijelima. 

Dodao je da političari na sebi svojstven način pokušavaju privući pažnju glasača obećavajući više radnih mjesta, više mirovine, a tu su i poruke iskazivanja ljubavi prema narodu, zajedništvu i slično.

- Svakako je važno reći da je u BiH registrirano tri milijuna i 300 tisuća birača, od toga pola milijuna u dijaspori, a svega 70.000 ih se registriralo za ove izbore. Najvažnije - nema još izbornog zakona prema kojem bi Hrvati mogli birati svoje političke predstavnike. Stoga i u predizbornoj kampanji, a i prije nje su hrvatski politički predstavnici poručivali, da Christian Sxchmidt treba dovršiti svoj posao do kraja, kako je počeo s tehničkim izmjenama izbornog zakona, a što se, kako smo mogli čuti, očekuje negdje oko samog dana izbora. Međutim, to još nije izvjesno - izvjesno je jedino da će Bosnu i Hercegovinu čekati veoma, veoma zanimljiva politička jesen, zaključio je Barbarić.