Izlazne ankete: Ustavni referendum u Kazahstanu prošao

23:07 / 05.06.2022.

Autor: T.V./HRT/Hina

Nursultan, Kazahstan

Nursultan, Kazahstan

Foto: - / Shutterstock

Kazahstan je u nedjelju na putu da odobri promjene ustava, pokazale su izlazne ankete objavljene nakon referenduma kojim bi se trebala završiti era bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva.

Tri ankete pokazuju da je za ustavne promjene glasalo više od 74 posto ljudi, po poruci na Telegramu kazahstanske vlade. Ranije je Središnje izborno povjerenstvo reklo da je na referendum izašlo oko 68 posto glasača, što je daleko iznad traženih 50 posto.

Predsjednik Kasim-Džomart Tokajev referendum je promovirao kao korak prema liberalizaciji te srednjoazijske zemlje, iako će ključne poluge vlasti i dalje biti u njegovim rukama. Reforma bi mu trebala dati kapital potreban za drugi mandat.

Ustavni referendum trebao bi izmijeniti oko trećine članaka kazahstanskog ustava, prije svega oduzeti Nazarbajevu titulu elbaši, poglavara nacije, što je status koji mu daje značajan autoritet. Po Tojakevu, cilj reformi je ukinuti sadašnji "superpredsjednički" režim, dugo obilježen kultom ličnosti bivšeg predsjednika i pretvoriti ga u predsjednički sustav s jakim parlamentom.

Predsjednik države će ipak zadržati ovlasti imenovanja sudaca i regionalnih guvernera te raspuštanja parlamenta. Jedan od amandmana predviđa da rodbina čelnika ne može imati visoke funkcije, što je mjera evidentno usmjerena na obitelj Nazarbajev.

Iako kritičari kažu da su reforme kozmetičke, one su ipak signal preokreta od desetljećima dugog trenda jačanja predsjedničkih ovlasti.

- Polažemo temelje Druge Republike, rekao je Tokajev uoči referenduma.

Najveća bivša sovjetska republika srednje Azije, bogata mineralima i ugljikovodikom, bila je u siječnju poprište nasilja u kojem je poginulo 230 ljudi. Ti neredi, najsmrtonosniji od proglašenja neovisnosti 1991., uslijedili su nakon mirnih prosvjeda protiv podizanja cijena goriva, ali su se pretvorili u sukobe snaga reda i civila.

Prije nereda aktualni predsjednik Tokajev (69) bio je smatran poslušnikom Nursultana Nazarbajeva (81), predsjednika koji je podnio ostavku 2019., zadržavši ipak veliku moć iz sjene. Ali siječanjski nemiri bili su prekretnica, a Tokajev je očito profitirao iz krize obuzdavši utjecaj svog prethodnika i izbacivši neke njegove rođake iz vlasti.

Uzroci siječanjskih nereda i dalje su donekle nejasni. Nasilje je devastiralo središte Almatyja, ali je Nur-Sultan, bivša Astana koja je 2018. preimenovana u čast Nazarbajeva, pošteđena. Tokajev je optužio "teroriste" da su željeli preuzeti vlast, ali smatra se i da je možda bila riječ o borbi za vlast. Nakon krize, Tojakev je javno kritizirao Nazarbajeva, optuživši ga da štiti bogate.

Od siječnja, Nursultan Nazarbajev gotovo da se nije pojavio u javnosti. U ponedjeljak je dao intervju u kojem je pozvao da se glasa za reforme.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!