Tuniska oporba traži ostavku predsjednika nakon niske izlaznosti na izbore

17.12.2022.

Zadnja izmjena 22:54

Autor: Hina/HRT

Parlamentarni izbori u Tunisu

Parlamentarni izbori u Tunisu

Foto: Tunisian Presidency / REUTERS

Tuniska Nacionalna fronta spasa, oporbena koalicija, pozvala je u subotu navečer predsjednika države Kaisa Saida da podnese ostavku nakon izuzetno niskog odziva na parlamentarne izbore, ispod deset posto.

Parlamentarni izbori dio su u nizu političkih promjena koje je Said unio nakon što je lani raspustio parlament i napisao novi ustav, a što su kritičari nazvali državnim udarom.

Ranije u subotu navečer vlasti su objavile da je samo 8,8 posto glasača u Tunisu izašlo je na birališta pošto je je većina političkih stranaka bojkotirala parlamentarne izbore nazvavši ih farsom u svrhu povećanje moći predsjednika.

Objavljena izlaznost niža je od stope inflacije, koja iznosi 9,8 posto, a što naglašava gospodarske pritiske zbog kojih su mnogi Tunišani razočarani politikom gotovo 12 godina nakon revolucije koja je donijela demokraciju.

Said je raspustio prošli saziv parlamenta, koji je imao više ovlasti, u srpnju 2021. i tada preuzeo gotovo potpunu vlast, počevši vladati dekretima.

Novi ustav koji je sastavio smanjuje ovlasti parlamenta slabeći mu utjecaj na vladu ili politike i podređujući ga predsjedniku.

Predsjednik je političke promjene predstavio kao nužne za spas Tunisa nakon više godina političke paralize i gospodarske stagnacije, a u subotu ujutro je pozvao glasače da izađu na izbore.

Međutim, malo Tunišana s kojima je Reuters razgovarao tijekom proteklih tjedana je reklo da ih izbori zanimaju jer novi parlament smatraju nevažnim, a izbore odvraćanjem pažnje od gospodarske krize koja im uništava živote.

Gospodarstvo je tijekom pandemije koronavirusa palo za 8 posto, a oporavak je spor. Vlada traži financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, koja je uvjetovana nepopularnim rezovima javnih troškova. Kriza je u međuvremenu izazvala nestašice hrane.

Političke stranke koje su prevladavale u prošlom parlamentu, izabranom 2019. s izlaznošću od otprilike 40 posto, optužile su Saida za državni udar zbog raspuštanja parlamenta prošle godine i uvođenja autoritarizma.

Prema novom izbornom zakonu, koji je Said donio dekretom, političke stranke imale bi mnogo manju ulogu u izborima čak i da su u njima sudjelovale. Stranačka pripadnost nije bila navedena na glasačkim listićima pored imena kandidata.

Predsjednik izborne komisije Farouk Bouasker, koji je objavio podatke o izlaznosti, rekao je da je "skromna, ali ne i sramotna", a kao razlog naveo je novi izborni sustav i izostanak plaćenih predizbornih kampanja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!