U Bruxellesu je održan parlamentarni sastanak NATO-a. Predstavnici parlamenata država članica okupili su se u zastupničkom domu Kraljevine Belgije. Hrvatsku je predstavljao predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je poručio da će Hrvatska podržati novi NATO-ov standard izdvajanja 5% BDP-a do 2032. godine.
- Mi smo spremni u idućem razdoblju povećati izdvajanje za obranu i prihvatili smo tih pet posto kao nešto što je nužno, ne zato što je to nečiji hir, nego zato što je došlo do bitno izmijenjene sigurnosne situacije u svijetu, rekao je Gordan Jandroković koji je sudjelovao na Parlamentarnom summitu NATO-a koji se u organizaciji dvaju domova belgijskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine NATO-a održao u Bruxellesu.
Jandroković je istaknuo da je povećanje troškova za obranu u hrvatskom interesu, da je riječ o preventivi, a ne o tome da bi Hrvatska željela nekoga ugroziti ili napasti.
- Postoje nove ugroze i prijetnje i države koje nisu prijateljski orijentirane prema saveznicima NATO-a i Europskoj uniji, pa i u našem susjedstvu se naoružavaju, rekao je predsjednik Sabora.
Jandroković je u svom govoru rekao da je Hrvatska od 2016. godine povećala obrambeni proračun za gotovo 200 posto. Hrvatska je svjesna kako ta ulaganja treba nastaviti povećavati.
- Stoga će na skorašnjem summitu šefova država i vlada zemalja članica NATO-a u nizozemskom Den Haagu podržati prijedlog da se usuglasi novi plan izdvajanja za obranu, rekao je Jandroković.
Očekuje se da će čelnici država članica NATO-a na samitu sljedeći tjedan u Den Haagu dogovoriti novi cilj izdvajanja za obranu u visini od pet posto BDP-a do 2032. godine. Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.
Jandroković je rekao da globalno sigurnosno okružje postaje sve složenije, o čemu svjedoči i aktualni sukob između Izraela i Irana.
- Hrvatska sukobljene strane poziva na suzdržanost, smatrajući kako treba dati priliku diplomaciji, koliko god situacija bila teška. Pritom, vrlo je važan i angažman Međunarodne agencije za atomsku energiju kada je u pitanju iranski nuklearni program, koji je legitiman razlog za zabrinutost. Istovremeno, važno je da aktualna eskalacija na Bliskom istoku ne pokoleba saveznike u sveobuhvatnoj potpori Ukrajini, rekao je Jandroković, koji se zauzeo za nastavak pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije.
I voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak istaknuo je nužnost povećanja troškova za obranu.
- Hrvatska ne samo da može, nego i mora podignuti troškove na pet posto, jer smo ozbiljan partner u NATO-u, rekao je Hrebak.
Dodao je da Hrvatska članstvom u NATO-u ima određene privilegije, dio je najvećeg sigurnosnog saveza na svijetu, a s tim idu i neke obveze koje treba ispunjavati.
Rekao je da će Hrvatska za jačanje svojih obrambenih sposobnosti iskoristiti i sredstva iz Europske unije.
- Imali smo određena negativna iskustva u prošlosti i znamo što znači biti sigurna i slobodna zemlja te se ne treba libiti trošiti sredstva i ulagati u vlastitu sigurnost, koja ima svoju cijenu, rekao je Hrebak.
Na samit je kao gost pozvan i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk. On je u svom govoru, za koji je dobio veliki pljesak, iznio razloge zbog kojih njegova zemlja treba biti članica NATO-a.
- Ukrajina danas ima najjaču vojsku u Europi i ona brani istočne granice NATO-a, rekao je Stefančuk.
Dio članica protiv 5% za obranu, summit će biti skraćen kako ne bi dosadio Trumpu
Sastanak u Bruxellesu pratio je je novinar HRT-a
Vibor Vlainić.
- Ovaj današnji sastanak u Bruxellesu bio je dio priprema za godišnji sastanak NATO-a u Haagu. Uoči tog sastanka nisu sve zemlje izrazile spremnost za tih 5% BDP-a. Primjerice, Španjolska je tražila izuzeće. Premijer
Pedro Sánchez rekao je kako smatra da je iznos od 5% nerazuman. To se sigurno neće svidjeti
Donaldu Trumpu kojemu organizatori NATO sastanka nastoje maksimalno izaći ususret, pa se tako opseg cijelog sastanka smanjio kako Trumpu ne bi dosadio. On je početkom ovog tjedna ranije napustio sastanak zemalja G7 u Kanadi. Također, završna izjava je drastično izrezana. Ona je kraća nego prije. Izbačene su sve stavke koje bi možda mogle zasmetati Donaldu Trumpu. Vidjet ćemo kako će sve to utjecati na transatlantske odnose.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!