Bekić: Tri su sporne točke Trumpova mirovnog plana za ostvarenje mira

O mirovnom prijedlogu za pojas Gaze u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Janko Bekić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman". Upozorio je da tri sporne točke Trumpova mirovnog plana i vlast Hamasa u Gazi otežavaju priznavanje Palestine te ostvarenje trajnog mira.

Komentirajući mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za pojas Gaze koji je prihvatio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, dok se Hamasov odgovor još čeka, dr. sc. Janko Bekić sa Sveučilište obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" u središnjem je Dnevniku HTV-a rekao kako su prve reakcije na mirovni plan dosta pozitivne te da dosta ljudi polaže nade da bi se tu nešto moglo dogoditi.

Tri sporne točke i upitna spremnost Hamasa

- Ja sam danas pročitao tih 20 točaka mirovnog plana. Tri mi se čine škakljive, potencijalno problematične, istaknuo je Bekić.

Prva je, po njemu, ona koja se odnosi na međunarodni mirovni odbor koji bi trebao nadzirati novu, tehnokratsku, nehamasovsku vladu u pojasu Gaze.

- Tu su samo dva imena - s Trumpom na čelu i, navodno, Tony Blair, bivši britanski premijer kao jedan od članova. Ne znamo tko bi još bio unutra. Ako znamo da će biti američki predsjednik i bivši britanski premijer to već malo vuče na sastav stalnih članica Vijeća sigurnosti i UN-a. Postavlja se pitanje znači li to da će unutra biti i Rusija, Kina i neka europska zemlja? Ne znamo tko bi bio unutra, koliko velik će biti taj nadzorni odbor, kakve će imati ovlasti. Puno bi sporova moglo biti oko te točke, naglasio je Bekić.

Druga stvar, po njemu vjerojatno najvažnija, spominje se eksplicitno demilitarizacija pojasa Gaze i potpuno micanje Hamasa iz bilo kakve upravljačke strukture.

- To čak naglašavaju izravno i neizravno. Čak ne i preko nekih trećih osoba da imaju utjecaj, znači nikakav utjecaj, kazao je Bekić.

Ne čini mu se za sada realnim da na to Hamas pristane.

- Govori se dehamasizaciji pojasa Gaze. Jesu li se oni spremni tako žrtvovati, žrtvovati sve ono što su radili da bi doveli do mira u Gazi. To mi se čini najupitnijim točkom, naveo je Bekić.

Treća stvar je zadnja točka mirovnog plana gdje se vrlo pažljivim rječnikom spominje da bi to mogao biti početak puta ka ostvarenju palestinskih težnji prema državnosti.

- Vrlo je nejasan izričaj koji ne spominje dvije ključne stvari, a to su rješenje s dvije države i međusobno priznanje Izraela i Palestine. Mi sada ovdje u Europi vodimo velike rasprave hoće li neka država ili ne priznati Palestinu, ali ključno je hoće li se Izrael i Palestina međusobno priznati, a to se ovom mirovnom planu ne spominje, istaknuo je Bekić.

Priznanje Palestine problematično dok vlast u Gazi kontrolira Hamas

Priznanje Palestine je zaista uzelo maha posljednjih tjedana, no nekako uvijek lebdi pitanje koga zapravo priznati i u kojem teritorijalnom smislu.

- Političke opcije koje zagovaraju brzo priznanje Palestine uvijek ističu kako oni time ne priznaju Hamas. Oni to mogu reći, ali činjenično je stanje takvo da se država sastoji od tri komponente. To su stanovništvo, teritorij i vlast. Ako priznajete Palestinu kao državu, vi priznajete i te tri njezine komponente. Prvi veliki problem je problem s teritorijem. Jesu li oni svjesni i misle li kad kažu mi priznajemo Palestinu da ju priznaju u granicama iz 1967. godine. Jer ako misle na te granice, onda je to veliki problem jer nijedan izraelski premijer, ne samo Netanyahu, na to ne može pristati, objasnio je Bekić.

Smatra kako je još veći problem pitanje priznavanja vlasti.

- Vlast u pojasu Gaze je još uvijek Hamas. Zato mislim da Hrvatska mudro još čeka. Ako Hamas nekim čudom pristane na ovaj mirovni plan onda se barem problematika priznavanja Hamasa miče iz jednadžbe te bi onda Hrvatska možda mogla početi razmišljati o tome da prizna Palestinu. Ali dok to nije tako, doista bi bilo po meni neozbiljno priznati, kazao je Bekić.

Rusija i Zapad će se u budućnosti gledati kroz dalekozor

Bekić je prokomentirao i projekt "zid od dronova" koji bi se uspostavio zbog ulaska ruskih dronova na prostore država EU i NATO.

- Ovo je inicijativa EU-a, to je važno. I NATO ima sličnu inicijativu, ali ovo o čemu se danas govori je baš inicijativa EU i taj protudronski zid je dio zapravo jednog šireg pristupa, rekao je Bekić.

Naveo je kako to uključuje i kopneni zid, prvenstveno u Baltičkim republikama.

- To je kopnena linija koja bi trebala zaustaviti ili barem značajno usporiti eventualnu kopnenu invaziju ruskih snaga, pojasnio je.

Dodao je i kako se govori i o morskom zidu u Baltičkom moru i u Crnom moru.

- Sve više idemo očito prema unazad u nekom smislu, prema nekakvoj hladnoratovskoj podjeli. To će možda jednog dana izgledati kao demilitarizirana zona između Sjeverne i Južne Koreje. Tako da, možda idemo prema onom scenariju koje je najavio već Dmitrij Medvedev, a to je da će se Rusija i Zapad u budućnosti gledati samo kroz dalekozor, rekao je zaključno Bekić.