Ukrajina, Rusija i Zapad: Igra iscrpljivanja bez izlaza?

Globalna pozornost i dalje je na Ukrajini. Nakon jučerašnjeg susreta Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, pitanje je koliko je rat u toj zemlji blizu završetka. U emisiji HTV-a Otvoreno Tadić je upozorio na rusku propagandu i prijetnje nuklearnim oružjem, Akrap je istaknuo da Rusija koristi pregovore za reorganizaciju, a Kotarski je analizirao tri geopolitička šoka 2025. i slabosti EU u ekonomiji i strategiji.

Ove godine globalna pažnja ponovno je usmjerena na pitanje završetka rata u Ukrajini. Koliko je blizu mogućnost postizanja dogovora između Ukrajine i Rusije nakon nedavnog susreta Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog?

Jesu li dugoročna sigurnosna jamstva koja SAD nudi Kijevu dovoljna za osiguranje mira?

Koji su ključni sigurnosni, geopolitički i ekonomski izazovi obilježili proteklu godinu i što nas može očekivati u 2026.?

Na ta i mnoga druga pitanja u emisiji HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića govorili su: dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, Institut "Ruđer Bošković"; izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Tadić: Rusima ne vjerujem ni koji je dan u tjednu

Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić na početku komentirao tvrdnju Kremlja da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, što Kijev niječe, te da će stoga biti preispitana pregovaračka pozicija Moskve te da se planira i odmazda.

- Ja Rusima ne vjerujem ni kad kažu koji je dan u tjednu, a kamoli da možemo s pouzdanom sigurnošću vjerovati da se taj napad doista dogodio u opsegu u kojem tvrde da se dogodio, rekao je Tadić.

Dodao je da će objasniti, kako je rekao, svu moralnu perverziju tog navodnog događaja.

- Posve je normalno s ruskom krstarećom raketom razoriti dječju onkološku bolnicu u Kijevu, to je kao posve normalno. Ali je prilično problematično ako se netko s ukrajinske strane usudi ugroziti rezidenciju ruskog predsjednika.  Na toj se razini vodi ovaj rat. Posve je normalno ubijanje Ukrajinaca, posve normalno gađanje vladinih zgrada i čak stranih veleposlanstava po Kijevu. Ali ako se netko usudi taknuti, ne daj Bože, Kremlj ili Putinovu rezidenciju, to je onda jako problematično, istaknuo je Tadić.

Akrap: Navodni napad kao izgovor za rusko povlačenje iz pregovora

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap smatra da se taj napad uistinu dogodio, vrlo vjerojatno bi Rusi pustili ili radarske snimke, ili video snimke, ili oštećenih, ili snimke ukrajinskih bespilotnih zrakoplova, ili letjelica, ili bilo čega što je sudjelovalo u tom napadu.

- S druge strane, predsjednik Trump je u pravu kad kaže ako se takve stvari događaju, da su one nepotrebne i da one krše određena nepisana pravila ratovanja, kazao je Akrap.

Misli da se radi o nečem drugom.

- Ukrajina, realno govoreći, nema razloga da napada praznu rezidenciju, pogotovo ako u njoj predsjednik Putin jest. Jer nema potrebe i zna se da koristi samo šteti. Nije nemoguće da se ovo koristi samo kao sredstvo i pokušaj izgovora da se Rusija izvuče iz ovih razgovora koji se dogovaraju na nekoliko razina, smatra Akrap.

Dodao je kako Putin zna kako predsjednik Trump funkcionira.

- To je jednostavno način na koji Putin već duže vrijeme, praktički ne od jučer nego od 2014., pokušava manipulirati procesima donošenja odluka među ljudima, prvenstveno na Zapadu, kazao je Akrap.

Kotarski: Sankcije su oslabile Rusiju, ali nisu je slomile

Profesor Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, osvrnuo se na ekonomski aspekt rata te silne sankcije Rusiji.

- Ako imate 18 paketa sankcija i donosite 19., očito je da je nešto s tim sankcijama, kad govorimo o njihovoj efektivnosti. Ne provode se onako kako bi se trebalo provoditi. Imate niz zaobilaznih ruta, na kraju dana roba koja je sankcionirana dolazi u Rusiju. Nemojmo podcijeniti podršku Kine. Ratovanje u Ukrajini Rusija nikad ne bi mogla izvršiti bez pristupa nekim ključnim komponentama - od elektroničkih uređaja, čipova, a koji dolaze iz Kine, rekao je Kotarski.

Smatra kako su sankcije oslabile Rusiju, ali da joj nisu zadale fatalni udarac.

- Iduće godine Rusiji će biti puno teže nego ranije jer im se prepolovio prihod od prodaje nafte. Nafta je na povijesno niskim razinama. Već desetu godinu nismo imali ovako niske cijene barela nafte na svjetskom tržištu. One su sad otprilike 60 dolara s tendencijom da će iduće godine, 2026. svakog dana na globalnom tržištu biti 4 milijuna barela nafte više u ponudi nego što se traži. To će dodatno vršiti pritisak da cijene padaju. I to naravno ne odgovara Rusiji, ispričao je Kotarski.

Dodao je kako Rusi ipak imaju nekoliko stvari koje ih još uvijek drže u igri.

- U Rusiji jednostavno ljudski život ne vrijedi ništa. Topovsko meso. Ruski gubici su daleko veći nego što su ukrajinski. Ali Rusija ima tri puta veću populaciju od Ukrajine. I to je nešto na što igra Putin. Imaju pristup određenim komponentama putem Kine. I naravno igraju na kartu propusnosti postojećih sankcija. Također niz nafte koja napušta Rusiju jednostavno se prevozi  tankerskom flotom u sjeni. Imaju brodove koji nemaju niti GPS uređaje, teško ih se može pratiti i na otvorenom moru vrši se pretovar nafte. Neke države, poput Indije i Kine, su kupci nafte i iskorištavaju strukturnu slabost Rusije, koja ne može prodati tu naftu Zapadu onako kako je mogla prije 2022. godine.  Tu dobivaju određeni popust na kupovinu. Ali opet, Rusima je bolje išta nego ništa, pojasnio je Kotarski.

Naveo je kako mu se čini da Putin igra na kartu podijeljenosti Zapadnog saveza.

- Dok je Biden bio u Bijeloj kući njegova politika je bila da nije Ukrajincima želio dati previše, da ne bi bili previše moćni i ne bi možda Rusima nanijeli sramotan poraz, ali nije ih želio niti napustiti. I to je zapravo isto bila strategija,  i još je dan danas to strategija Europske unije. Zapravo, to je limb. Niti ste se potpuno predali strategiji pobjede, a niste spremni prihvatiti poraz ili zapravo nemate strategiju za razdoblje mira, kazao je Kotarski.

Objasnio je i gdje je problem.

- Problem je da je Trump odlučio ove godine povući sve financiranje Ukrajini. I tu je zapravo Europska unija ostala sama u financiranju, a ukrajinske potrebe su enormne. Također još je jedna stvar koja je zgodna za napomenu gledateljstvu. Europska unija, u eri kad se zapravo eklatantno krši međunarodno pravo, još uvijek inzistira na međunarodnom pravu. E sad koliko je to u svijetu realne politike pametno, prosudite sami, istaknuo je Kotarski.

Naglasio je kako se u Europskoj uniji nalazi 70% ruskih deviznih rezervi koje su zamrznute.

- To je otprilike 220 milijardi eura. Europska unija nije imala petlju izvlastiti Rusiju ili reći mi ćemo jedan dio tih deviznih rezervi trošiti za pomoć Ukrajini. Oni su samo zapravo koristili kamate koje je ta imovina ostvarivala. Također je EU ovih dana zadužila građane EU za 90 milijardi eura i rekla je ok, taj zajam će se vratiti tako da će Ukrajinci vratiti zajam ako im Rusi isplate reparacije. Ja se bojim da Rusi te reparacije neće platiti, rekao je Kotarski.

Tadić: Rusija koristi nuklearke i propagandu za zastrašivanje Europe

Tadić je govorio o ruskoj propagandi.

- Njima je doista cilj razbiti jedinstveni kontinentalni blok Europske unije. Koriste za to u prvom redu Orbana, u zadnje vrijeme Fica, a sad se tu pridružio i Babiš. Jednako tako financiraju, to je potpuno jasno, pojedine pokrete unutar Europske unije koji su proruski, kazao je Tadić.

Podsjetio je na detalj koji se, kako je rekao, često zaboravlja.

- To je ruska vojna doktrina koju još 2013. je definirao general Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera Ruske vojske. On je jasno konstatirao da Rusija nema nikakve šanse u izravnom sukobu s NATO-om, bilo nuklearnom, bilo konvencionalnom. Međutim, da može uspjeti u ratu ako i samo ako, kroz medijsku kampanju pruži dojam suprotnoj strani da je otpor besmislen. Da su oni zapravo izgubili rat čim su krenuli u rat s Rusijom, odnosno čim ih je Rusija napala. To je zapravo što Rusija radi od samog početka, pojasnio je Tadić.

Istaknuo je kako su već bile 54 ruske nuklearne prijetnje koje su podgrijavale strah na Zapad.

- Ako pomažete Ukrajini, izgorjet ćete u općem nuklearnom armagedonu i kroz stalno ponavljanje kako EU nema nikakve šanse u sukobu s Rusijom. To je bio zadnji Putinov istup prije nekih dva tjedna, rekao je Tadić.

Komentirao je i naredbu Putina ruskoj vojsci da nastavi s kampanjom za preuzimanje pune kontrole nad zaporiškom regijom gdje je nuklearka Zaporižje kojom upravlja Rusija.

- To je jedna doista mučna priča. Ta nuklearka je bila u pogonu kad je rat počeo. Podsjetio bih da je Ukrajina druga država, odnosno da imamo posla s drugim ratom u kojem su bile u igri nuklearke. Prvi je bio rat u Sloveniji. U tom ratu je Krško odlukom zajedničke hrvatsko-slovenske uprave ugašeno za vrijeme trajanja ratnih sukoba. I tako se postupa kad god se bojište približi bilo kojoj nuklearki, objasnio je Tadić.

Dodao je kako je i Zaporižje je ugašeno.

- Zaporižje mora dobivati struju dalekovodima da bi hladilo svoje reaktore, svojih šest reaktora. To je najveća nuklearka u Europi. Mora hladiti bazene s istrošenim gorivom. Mi smo međutim svjedoci da se vrlo često prekida dalekovod te da su uhićeni i maltretirani ukrajinski radnici koji su tamo, rekao je Tadić.

Također je naveo i kako je nuklearki nametnuta ruska uprava ida se sama nuklearka još se uvijek koristi kao skladište streljiva i kao topnički položaj.

- Sve što sam nabrojao je protivno članku 56. dodatnog protokola uz Ženevske konvencije koji se odnosi upravo na nuklearke, velike hidrocentrale i sve velike energetske objekte koje mogu prouzročiti veliku štetu kod oštećivanja u ratnom sukobu. Imamo čak i IAEA-u, koja je donijela sedam vrlo jasnih točaka kako se ponašati u Zaporižju, a koje Rusija potpuno ignorira, naglasio je Tadić.

Akrap: Rusija koristi Zaporižje i pregovore za reorganizaciju i dugoročne ciljeve

Akrap se također osvrnuo na nuklearku Zaporižje.

- Ona se ne koristi samo kao skladište za rusku oružanu tehniku, nego se koristi kao mjesto odakle Rusija pokreće napade s besposadnim sustavima kojima napada i liniju fronte, ali i napada Ukrajinu po dubini. Oni su nuklearnu elektranu pretvorili u legitimni vojni cilj, ali Ukrajina ne odgovara na taj dio, kazao je Akrap.

Potom se osvrnuo na pregovore o završetku rata u Ukrajini.

- Razgovori koje vidimo, koji se događaju, i sigurnosna jamstva, oni su izuzetno bitni. Međutim, pitanje je jedna ključna stvar u tome, ono što od početka govorim - jedina osoba koja može i treba odlučiti o kraju rata je predsjednik Putin. Naime, sigurnosno jamstvo je Ukrajina dobila i 1994. Budimpeštanskim memorandum. Ukrajina je dobila i kasnije sigurnosna jamstva, međutim vidimo i sami što se dogodilo, naveo je Akrap.

Dodao je kako se Ukrajina ne se suočava samo s državom koja je agresor, nego s državom koja je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i s državom koja ima svoj veliki nuklearni potencijal i koji vrlo često koristi u prijeteće svrhe.

- Pitanje je, s obzirom na iskustvo iz povijesti, koliko su ta sigurnosna jamstva koja će se dobiti puna, iskrena i potpuna i koliko će se ona moći primijeniti. Mišljenja sam da Rusija sada traži primirje i traži zaustavljanje aktivnosti, odnosno postizanje nekog dogovora, kako bi se mogla reorganizirati, obnoviti i za desetak godina ponovo krenuti u napad na Ukrajinu, naveo je Akrap.

Uvjeren je da Rusiju ne zanima samo Donetsk, Luhansk, Herson i Zaporižja.

- Rusiju zanima cijeli teritorij Ukrajine. U velikoj strategiji Rusije navedeno da Ukrajina treba biti Mala Rusija, odnosno integralni dio te nove ruske prevlasti, naglasio je Akrap.

Kotarski: Tri šoka u 2025. i slaba Europska unija u geopolitici i ekonomiji

Kotarski je komentirao kakvi su gospodarski odnosi Europske unije i Amerike te s druge strane EU i Kine koja je saveznik Rusije u ovom trenutku.

Smatra kako 2025. godinu koja na izmaku obilježila tri velika šoka.

- Mislilo se u prethodnim godinama da će Ukrajina biti u boljoj poziciji uz Zapadu pomoć u odnosu s Rusijom, ali Rusi sad ostvaruju inicijativu na terenu uz velike žrtve. Putin igra na kartu podijeljenosti Zapada i slažem se s kolegom Akrapom da jednostavno želi kupiti vrijeme da se reorganizira i da onda krene dalje. To je taj prvi veliki šok da ipak Rusija ima inicijativu u ovom trenutku i s obzirom na podijeljenost Zapada kroči lakše prema nekim svojim dugoročnim ciljevima, kazao je Kotarski.

Dodao je kako je drugi šok koji je obilježio svjetsko gospodarstvo kineski šah-mat Trumpu i njegovom protekcionizmu.

- Kina se uspjela oduprijeti tome. Amerika je smatrala da će pritiskom na Kinu putem carina, budući da Amerika ima još uvijek najveće svjetsko tržište, Kina biti prisiljena na popuštanje. Međutim, Kina je odgovorila protumjerama. Protumjere su bile kontrola izvoza rijetkih zemnih metala bez kojih danas u svijetu 21. stoljeća, kad govorimo o zelenoj digitalnoj ekonomiji, ne možete. A Kina kontrolira 90% proizvodnje rijetkih zemnih metala. Trump je krenuo vrlo ambiciozno u trgovinski rat s Kinom, ali je morao reterirati. U ovom trenutku Kina ima dominaciju u smislu da može eskalirati sukob da bi deeskalirala, jednostavno da ostvari neke određene ciljeve. U ovom trenutku kratkoročni cilj je bio skinuti američki pritisak s vrata, objasnio je Kotarski.

Naveo je i treći šok koji je obilježio svjetsku ekonomiju.

- To je razlaz i sve više otrovnih strelica na relaciji Washington-Bruxelles. Nešto što je bila kompaktna cjelina, transatlantsko savezništvo, jednostavno imate situaciju da je Europska unija popustila u ljetnim mjesecima, krajem srpnja. Ursula von der Leyen je potpisala kapitulaciju da Europska unija ima carine od 0%, a mi imamo carine kad izvozimo u SAD 15%. Europska unija nema pogled na budućnost i nema jasnu strategiju kako biti autonomnija u tehnološkom smislu, u energetskom smislu i naravno u vojnom smislu, istaknuo je Kotarski.

Smatra kako je Europska unija u rusko-ukrajinskim pregovorima uz posredovanje Amerike samo statist.

- EU nema projekciju sile, nema vojsku, Čak i da se ostvari scenarij ne samo primirja, nego i mira koji bi trajao, pitanje je demilitarizirana zona.Tko će osiguravati mir i patrolirati u toj demilitariziranoj zoni? Gdje su tu snage Europske unije, odnosno koje države će slati vojsku da tamo jamče mir? Europska unija nema odgovore još uvijek na to pitanje, a rat već traje pune praktički četiri godine. Tako da evo, rekao bih da su to neka tri ključna događaja koja su obilježila godinu, kazao je Kotarski.

Istaknuo je kako iza toga svega postoji i pozadinski trend koji prati cijelu ovu priču - a to je da je svijet sve nestabilniji, volatilniji.

- To na financijskim tržištima pokazuje vrlo visok skok cijene zlata. Od početka ove godine zlato je poraslo za 60%, a obično zlato raste kad su na sceni geopolitičke turbulencije ili kada investitori i štediše smatraju da svijetu prijeti scenarij povećane inflacije. G7 i druge razvijene ekonomije imaju daleko veći javni dug nego što su ga imale prije 20 godina, rekao je Kotarski.

Naveo je kako je ključno pitanje kako upravljati tim javnim dugom.

- Jedan način je da nađete čarobni štapić, ostvarite visok ekonomski rast koji će otplaćivati i smanjivati dug. Mi na Zapadu nemamo takvih elegantnih rješenja, pogotovo ne u EU-u, tehnološki zaostajemo. Druga stvar je da donesete neke reforme, povećate dob za umirovljenje, imate neku štednju, politiku štednje. I treća opcija vam je da kroz labavu monetarnu politiku, odnosno povećanu inflaciju, dopuštate inflaciji da smanjuje vrijednost javnog duga i da omogućava državama financijsko preživljavanje. To onda znači i neugodnost za građane koji kupuju u trgovinama, za ljude koji imaju neki novac na štednji, i to je nešto što je u pozadini ova tri velika geopolitička šoka, objasnio je Kotarski.

EU mora učiti od Ukrajine i jačati obranu, Rusija osvojila u tri godine tek 1,5% teritorija

Akrap priznaje da Europska unija dugo ima problema s donošenjem odluka, zbog čega je nastala izvaninstitucionalna koalicija voljnih koja pomaže članicama jačati obrambene sposobnosti i odvraćati potencijalnog protivnika.

Ističe kako EU mora razvijati nove tehnologije i učiti iz iskustava Ukrajine, gdje je učinkovitost obrane protiv ruskih krstarećih raketa i besposadnih sustava oko 90–92%. To je, prema njemu, ključ za jačanje obrambene industrije i tehnološke otpornosti Europe.

Tadić pojašnjava da je Rusija od početka rata osvojila malo teritorija: s početnih 35–36% u ožujku 2022. spala je na oko 18%, a od 11. mjeseca 2022. do 11. mjeseca. 2025. osvojila je tek 1,5% Ukrajine uz ogroman broj gubitaka - više od milijun što mrtvih, što ranjenih vojnika. 

Rat se sada vodi iscrpljivanjem Ukrajine i Zapada, no zahvaljujući pomoći EU i saveznika, Ukrajina ima dovoljno sredstava za obranu još najmanje dvije godine, smatra Tadić.

Akrap: Hamas bez podrške, Izrael odlučan u borbi protiv terorizma

Akrap je komentirao situaciju na Bliskom istoku nakon sastanka američkog predsjednika Trumpa i izraelskog premijera Netanyahua te poruku Hamasa da neće položiti oružje.

Ako Hamas nastavi s terorističkim djelovanjem, neće se dobro provesti, isto vrijedi i za Iran, jer se pokazalo da mogu djelovati jedino nasilnim metodama. Netanyahu i njegov kabinet riskiraju svoju političku budućnost, ali odlučili su odigrati do kraja u borbi protiv terorističkog Hamasa, Hezbollaha i Irana. Hamas danas nema značajnu podršku ni među šiitskim, posebno iranskim, ni među sunitskim državama. Njihova budućnost ovisi o tome hoće li se transformirati u političku organizaciju ili nastaviti terorističke aktivnosti, smatra Akrap.

Ako nastave s nasiljem, Izrael će koristiti svoja prava za rješavanje problema terorizma, istaknuo je Akrap.

Jedini izazov je što Izrael, kao i inače na Bliskom istoku, ne drži se uvijek pravila ratovanja koja vrijede na Zapadu, dodao je.

Akrap navodi da ga za 2026. godinu zabrinjava potencijalni veliki sukob u Pacifičkom području, s obzirom na napetosti između SAD-a i Kine te promjene u svjetskom gospodarskom i sigurnosnom poretku.

Ističe da postojeći sustav temeljen na diplomaciji i argumentu snage gubi utjecaj, a sve se više koristi čista sila, što otvara mogućnost za brojna žarišta diljem svijeta.

S druge strane, Akrap vidi tračak nade u činjenici da SAD sada jasno definira svoju strategiju nacionalne sigurnosti, što uključuje procjenu rizika, razloge i očekivanja za buduće sukobe, te da postoji prostor za postizanje dogovora s Kinom koji bi mogao smanjiti rizik od eskalacije u regiji.

Tadić: Drugi mandat Trumpa oslanja se na intuiciju

Tadić ističe da je drugi mandat Donalda Trumpa bitno drugačiji od njegovog prvog.

Dok je u prvom mandatu Trump imao široku podršku iskusnih političara, diplomata i stručnjaka iz Republikanske stranke, sada je situacija znatno oskudnija – čak 40 do 43 člana njegove prve administracije odbilo je sudjelovati u novoj, pa se on sve više oslanja na vlastitu intuiciju i odabrane bliske suradnike, umjesto na kompletan sustav stručnjaka i think tankove koji su ranije davali stabilnu potporu i savjete, kazao je.

Prema Tadiću, to stvara problem jer novoj ekipi nedostaje kapacitet da Trumpu ukaže na pogreške ili mu pruži suvisle alternative, pa međunarodna politika sve više ovisi o njegovim osobnim procjenama. Drugi ključni izazov je odustajanje od dobro uhodanih međunarodnih procedura, zanemarivanje sporazuma i konvencija koje su prethodna administracija poštivala.

Tadić naglašava da Trump sada međunarodnu politiku vidi kao dogovor nekolicine velikih sila, pri čemu se sustavno marginalizira Europska unija i njen utjecaj. To dovodi do situacije u kojoj se EU, iako i dalje važan igrač, postavlja u stranu u donošenju ključnih globalnih odluka, dok Trump samostalno oblikuje američku vanjsku politiku prema vlastitim procjenama i interesima.

Kotarski: Globalna ekonomija 2026. pod rizikom

Kotarski upozorava na nestabilnost globalne ekonomije u 2026. godini, s naglaskom na tržište tehnoloških dionica i AI sektor. Sedam najvećih tehnoloških kompanija čini preko 30% tržišne kapitalizacije, a trenutačne cijene vrijednosnih papira ne odgovaraju njihovim stvarnim zaradama. Investitori se klade na budući profit i utjecaj umjetne inteligencije na produktivnost, no konkretan scenarij rasta još nije jasan, što stvara visok rizik i nesigurnost na tržištu, naveo je.

Kotarski također ističe da je svijet znatno nestabilniji nego ranije. Unatoč tvrdnjama Donalda Trumpa da je zaustavio većinu ratova, trenutačno je aktivno čak 60 sukoba – najviše od kraja Drugog svjetskog rata. Kraj Pax Americana, odnosno smanjenje globalne dominacije SAD-a, stvara vakuum koji različite sile koriste za testiranje svojih granica i širenje utjecaja. To dodatno povećava geopolitičku i ekonomsku nesigurnost, dok se međunarodni poredak i pravila tržišta sve više preispituju i podložni su naglim promjenama, smatra.

Snimka cijele emisije Otvoreno: